Iako ne postoji odluka parlamenta BiH, Centralna izborna komisija BiH usvojila je zaključak o izradi projektne dokumentacije za elektronsku identifikaciju birača i slanje rezultata izbora sa biračkog mjesta u Centralnu izbornu komisiju BiH, međutim zbog nedostatka novca i vremena gotovo je sigurno da taj proces neće zaživjeti na sljedećim izborima.
“Treba nam vrijeme za javnu nabavku i već smo zakasnili. Sve i da izradimo projektnu dokumentaciju u decembru – realizacija zavisi od sredstava, a ako se pojavi i donator javnu nabavku opreme treba završiti u februaru kako bi se sprovele obuke. Samo pod tim uslovima to može biti realna opcija. Radi se o značajnim sredstvima i nisam siguran da će bilo ko od donatora u ovako kratkom vremenu ulaziti u rizik”, rekla je Irena Hadžiabdić, član Centralne izborne komisije BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da su gotovo svi članovi CIK-a na juče održanoj sjednici istakli da za elektronsku identifikaciju birača i elektronsko slanje podataka sa biračkog mjesta u CIK nije potrebna izmjena Izbornog zakona BiH. Za razliku od CIK-a, pojedini zvaničnici tvrde da to nije moguće pa je Snježana Novaković Bursać, šef Kluba poslanika SNSD-a u parlamentu BiH, nedavno rekla da je Izborni zakon u dijelu identifikacije birača jasan i da je bez izmjena Izbornog zakona BiH nemoguće bilo šta mijenjati.
“Član 5.12, stav 3, kaže da predsjednik ili član biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave. Dalje, stav 4. kaže da je važeća lična isprava sa fotografijom lična karta, pasoš ili vozačka dozvola i više je nego jasno da bez izmjene Izbornog zakona drugačija identifikacija nije moguća”, rekla je tada Novaković Bursaćeva.
Ipak, iako nema odluke nijedne zvanične institucije BiH, CIK ne odustaje od projekta digitalizacije izbornog procesa jer, kako su istakli, to je neophodno Bosni i Hercegovini gdje se već punih 11 godina ništa nije promijenilo kada je riječ o izborima i modernizaciji procesa. Takođe, istakli su i da je parlament BiH potpuno inertan po tom pitanju, apelujući na one “kojima su puna usta” digitalizacije i elektronskog glasanja da nešto učine.
“Nemamo nikakav input od države u kom smjeru treba da se kreće unapređenje procesa kroz uvođenje novih tehnologija. Bez obzira na to, nismo stali sa svojim aktivnostima i tražimo moduse kako bismo bilo koji segment pokušali unaprijediti. S IDDEEA smo identifikovali gdje bismo mogli raditi”, rekao je Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da će se CIK obratiti ponovo parlamentu BiH i upoznati ih s aktivnostima CIK-a u vezi sa projektom elektronske identifikacije birača i transmisije podataka.
Članovi Centralne izborne komisije BiH juče su istakli i da javnost, pa i političari koji stalno pričaju o elektronskom glasanju obično ne razumiju taj proces i ne znaju koliki je to posao i koliko vremena treba za njega.
“Priča se o uvođenju nove tehnologije i elektronskom glasanju iako rijetko ko ima predstavu koliko to košta. Neki pričaju o tome vrlo glasno, a država je CIK dovela do toga da nema 2.000 KM da štampa privremene biračke spiskove. Na sve to, čujemo funkcionere kako treba uvesti elektronsko glasanje za koje trebaju desetine miliona KM”, rekla je Vanja Bjelica Prutina, član Centralne izborne komisije BiH.
