Stanovnici Bosne i Hercegovine gotovo svakodnevno suočavaju se s rastom troškova života i sve manjom kupovnom moći. Dok plate i penzije stagniraju, potrošačka korpa u augustu ove godine premašila je 3.200 KM – iznos koji je za mnoge postao nedostižan standard.
Drastičan rast cijena osnovnih namirnica
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, koje je analizirao portal Radiosarajevo.ba, cijene osnovnih životnih namirnica i higijenskih proizvoda u periodu od februara 2020. do septembra 2025. godine bilježe drastičan rast — u nekim slučajevima i preko 100 posto.
Najveći skok zabilježen je kod higijenskih uložaka, čija je cijena porasla za čak 162,5 posto, dok je cijena kilograma mljevene kafe skočila za 120 posto. Kilogram riže danas košta 4,6 KM, u odnosu na 3,1 KM iz 2020. godine, dok je cijena hljeba porasla s 2,3 KM na 3,8 KM. Pšenično brašno poskupjelo je s 1 KM na 1,5 KM po kilogramu.
I mesni proizvodi nisu izuzetak:
- svježa piletina poskupjela je za 43 posto,
- junetina za 91 posto,
- pastrmka s 9,8 KM porasla je na 13,3 KM po kilogramu.
Cijene voća također su značajno rasle. Jabuke su gotovo udvostručene – s 1,5 KM na 3 KM po kilogramu, dok su banane s 2,4 KM porasle na 3 KM.
Hrana postaje luksuz
Posebno je zabrinjavajuća cijena kafe – u 2020. godini kilogram je koštao 13,4 KM, dok danas prosječna cijena iznosi 29,5 KM. Ni osnovne namirnice poput mlijeka i šećera nisu pošteđene: litra mlijeka sada košta 2,2 KM, a kilogram šećera 1,7 KM.
I higijena je skuplja
Cijene higijenskih proizvoda prate isti trend. Deterdžent za veš poskupio je s 3,7 KM na 6 KM po kilogramu, deterdžent za posuđe s 2,9 KM na 4,3 KM po litri, dok šampon za kosu sada prosječno košta 12,2 KM po litri. Zubna pasta, koja je 2020. godine koštala 3 KM, sada iznosi 4 KM.
Najdrastičniji primjer su higijenski ulošci – proizvod koji je nužnost, a ne luksuz – čija se cijena gotovo utrostručila, s 1,6 KM na 4,2 KM po pakovanju.
Siromaštvo sve veće, nada sve manja
Dok u nekim evropskim zemljama inflacija usporava, Bosna i Hercegovina i dalje osjeća posljedice globalnih poremećaja. Prema procjenama Ujedinjenih naroda, oko 17 posto stanovnika BiH živi u ekstremnom siromaštvu, s dnevnim primanjima od 3 do 5 KM. Oko 600.000 građana živi na rubu siromaštva, a veliki broj njih ne može priuštiti ni jedan topli obrok dnevno.
U društvu koje preživljava umjesto da živi, ostaje pitanje – kada će se statistika s grafikona pretočiti u realne promjene na policama trgovina i u životima građana?
