fbpx

Cijene građevinskog materijala veće za gotovo 100 posto

4 min. za čitanje

Repromaterijal u građevinarstvu poskupio je za gotovo 100 posto, što uz nedostatak radne snage i zakonske barijere predstavlja veliki problem, ukazano je na sastanku predstavnika dva granska udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala, u organizaciji privrednih komora Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/.

Na sastanku u Istočnom Sarajevu bilo je riječi o situaciji u oblasti građevinarstva i industrije građevinskog materijala, posljedicama kontinuiranog poskupljenja energenata, repromaterijala, sirovina, nedostatku radne snage i njihovom uticaju na ovaj sektor.

Potpredsjednik Izvršnog odbora Udruženja građevinske industrije i proizvođača građevinskih materijala u Privrednoj komori Srpske Nikola Baštinac rekao je da je na sastanku zastupao industriju koja se odnosi na izradu tehničke, prostorno-planske, studijske dokumentacije i nadzora, te ukazao da imaju probleme u vezi sa zajedničkim tržištem i propisima koji onemogućavaju rad u dijelu BiH.

“Imali smo nedavno situaciju da je federalno Ministarstvo prostornog uređenja donijelo pravilnik kojim se ne priznaju stručni ispiti položeni u Republici Srpskoj. Akcijom cijelog sektora, znači i firmi iz Banjaluke, Mostara, Sarajeva, cijele BiH, mi smo uspjeli da izmijenimo tu uredbu”, naveo je Baštinac. Prema njegovim riječima, potrebno je mijenjati još neke uredbe, koje se najčešće odnose na nepriznavanje zvaničnih dokumenata koje izdaje jedna vlada ili da se onemogućava rad privrednih društava dobijanjem licenci ako su registrovana u jednom entitetu, kao i na to da radnici koji su prijavljeni na fond penzijskog osiguranja u jednom entitetu ne mogu da dobiju licence u drugom.

“To nije u skladu sa Ustavom BiH, koji kaže da je BiH jedinstveno tržište i mi ćemo u tom smjeru dalje djelovati”, poručio je Baštinac.

Predsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić rekao je da privrednici imaju mnogo problema i pozdravio organizovanje ovog sastanka.

Govoreći o problematici u građevinarstvu, Jašarspahić je ukazao na potrebne izmjene određenih dijelova Zakona o javnim nabavkama kako bi se omogućilo ugovornim stranama da prave anekse ugovora u vanrednim situacijama kao što je trenutna, zbog dešavanja u Ukrajini.

“Kada repromaterijali poskupe u tolikom iznosu da u potpunosti mijenjaju ukupnu količinu, u većem obimu izvođenje radova, troškovnik i cijene radova, onda su potrebne izmjene zakona da bi ugovorne strane u potpunosti u skladu sa zakonom mogle da naprave aneks ugovora, uključujući parametre koji se tiču izmjene cijena”, naveo je Jašarspahić.

On je dodao da je građevinarstvo opterećeno naglim promjenama cijena repromaterijala, pogotovo uvoznih, a problem predstavljaju i rokovi dopremanja.

Jašarspahić je rekao da je druga problematika koje kompanije u BiH imaju fragmenitiranost tržišta koja im ne ide u prilog.

“Zato je naš stav da privredne i inženjerske komore budu inicijatori toga da se izmijene određene procedure, pravilnici koji su na snazi u entitetima i Brčko distriktu da bi se potpuno harmonizovala oblast i svaka kompanija u BiH, nebitno gdje je osnovana, mogla da radi u bilo kojem dijelu zemlje bez dodatnih problema i barijera”, istakao je Jašarspahić.

On je naglasio da poseban problem predstavlja nedostatak radne snage, te da već dugo postoje zahtjevi privrednika da se istraži na koji način mogu da uvezu radnike.

“Potrebno je to riješiti sistemski, da bude tačno kontrolisan ulaz radnika, da kompanije mogu, ukoliko ne nađu prostora na tržištu radne snage u BiH, da angažuju ljude izvan BiH, ali uz sve neophodne provjere i da bude olakšana i ubrzana procedura”, rekao je Jašarspahić.

On je naglasio da zbog povećanja cijene repromaterijala od gotovo 100 posto proizvodi koji su bili planirani i ukalkulisani u tendere prije godinu uopšte više nisu relevantni kao podatak.

Prenosi akta.ba

Podijeli ovaj članak
1 komentar
Subscribe
Notify of
1 komentar
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments

Kriminalci u građevinskom sektoru bi mijenjali zakone i naselili milion indijaca samo neka rade za 500 maraka. Sami su otjerali radnu snagu jer zaposlenike tretiraju kao robove i, naravno, umjesto da promijene svoje ponašanje oni traže da se legalizuje i ubrza demografska katastrofa istjerivanjem preostalog lokalnog stanovništa i doseljavanjem onih koji će raditi za njih.