Prema zvaničnim podacima u Federaciji BiH tokom prošle godine umrlo je čak 23.187 osoba, a na alarmantno stanje ukazao je istaknuti kardiolog Elmir Jahić. Kako je istaknuo, oboljenja od kojih se umire u tom entitetu značajno bolje se mogu prevenirati.
Zavod za javno zdravsto FBiH je nedavno objavio Zdravstveno statistički godišnjak za 2022. godinu, a predsjednik Udruženja interventnih kardiologa prof dr. Elmir Jahić posebno ističe poglavlje o mortalitetu, odnosno broju umrlih po oboljenjima.
“U uređenim sistemima, u kojima funkcioniraju institucije, planovi funkcioniranja i finansiranja zdravstvenog sistema se kreiraju, između ostalog, na osnovu zastupljenosti nekih oboljenja u ukupnom broju umrlih, tendencijom porasta ili smanjivanja stope smrtnosti pojedinih oboljenja, kao i poređenju sa istim parametrima u drugim državama. U našim uslovima, planovi za pružanje zdravstvenih usluga i prateća raspodjela finansija se, veoma često kreiraju od nevladinih organizacija i populističkih političara, a ne na osnovu stvarnih potreba, statističkih parametara i na temelju struke”, kaže Jahić.
Podaci za 2022. godinu pokazuju da je u Federaciji BiH umrlo čak 23.187 osoba.
“Oboljenja cirkulatornog (kardiovaskularnog, op.a.) sistema su vodeći uzrok smrti i zastupljene su sa 45,1 posto u ukupnom broju umrlih od svih uzroka smrtnosti (10.449 umrlih osoba). Poređenja radi, u svjetskim razmjerama taj procenat je znatno niži i iznosi oko 29 posto. To znači, da se oboljenja od kojih se ubjedljivo najviše umire kod nas, mogu značajno bolje prevenirati, dijagnosticirati na vrijeme i kvalitetnije liječiti”, navodi Jahić.
Pojedinačno, po oboljenjima, najviše smrtnih ishoda je bilo od akutnog infarkta miokarda i to njih 2.438, zatim 1.926 osoba je preminulo usljed potvrđene infekcije koronavirusom, a moždani udar je odnio 1.755 života.
Usljed esencijalne (primarne) hipertenzije preminulo je 1.553, malignih neoplazmi bronha i pluća 1.037, hronične ishemične bolesti srca 908, inzulino-neovisnog diabetes mellitusa 801, pneumonie neidentifikovan mikroorganizam 381, malignih neoplazmi dojke 321 te malignih neoplazmi kolona 302 osobe.
“Ukoliko se i dalje ne bude uvažavao stav struke i dok se odlučno ne suočimo sa problemom neprihvatljivo visoke smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, te ukoliko nam ‘strategije’ budu krerane na osnovu populizma i nekih drugih parametara i interesa, sigurno je da će građani Bosne i Hercegovine i dalje bespotrebno umirati od ovih bolesti”, poručio je Jahić.
Shodno svjetskoj statistici, Bosna i Hercegovina spada u zemlje niskog socio-ekonomskog razvoja što je nažalost svrstava u grupu onih sa pogodnim tlom za razvoj kardiovaskularnih oboljenja kod stanovništva.
Upravo zbog toga, prevencija je od izuzetnog značaja, a cjelokupan zdravstveni sistem odavno treba kvalitetne reforme koje bi dovele i do očuvanja ljudskog zdravlja piše Klix.
