SodaLIVE intervju: “Ermin Prijić, mladi direktor koji je vratio milionski dug”

Posljednje dvije godine Ermin Prijić obavlja funkciju direktora Centra za kulturu u Lukavcu. O uslugama koje danas Centar nudi građanima, ali i drugim pitanjima bitnim za funkcionisanje za Lukavački info portal SodaLIVE.ba govorio je direktor ove ustanove, Ermin Prijić.

SL: Ove godine ste obilježili tačno dvije godine poslovanja na funkciji direktora Centra za kulturu Lukavac, koja je glavna vodilja u vašem radu?

–Povjerenje koje mi je ukazao Upravni odbor Centra za kulturu ili kako je u narodu poznatiji kao „Dom kulture“, za mene je svakako bio podstrek da radim najbolje što znam, a to što građani, mogu slobodno reći prilično pozitivno reaguju na samu ustanovu mi je podstrek da radim još bolje i da se konstanto edukujem i usavršavam. Također, rezultati u prethodne dvije godine su potvrda, da smo uposlenici i ja radili dobro u proteklom periodu. Nadamo se da će klijenti i korisnici razumjeti naše vrijednosti i prihvatiti Dom kulture kao dugoročnog partnera. Uz kontinuirani fokus na rezultat, konstanto usavršavanje i timski rad smatram da uspjeh ne može izostati.

SL: Protekla godina je bila izuzetno uspješna za Centar za kulturu, posebno ako napomenemo da ste vratili milionski dug koji je nastao u prethodnom periodu, kako biste je Vi okarakterizirali?

–Složio bih se s Vama da je prošla godina bila jako uspješna, tako pokazuju svi ekonomski pokazatelji ustanove i slažem se s Vama, da je prije svega bio veliki napor da se vrati taj tzv. milionski dug Doma kulture. To da je nastao u prethodnom periodu, ja bih malo proširio. Nagomilavanje duga Centra za kulturu je počelo od 94-te godine i iz godine u godinu je rastao, te su bile i česte blokade računa Centra za kulturu Lukavac, međutim ni politika niti bivši rukovodioci se nisu u tolikoj mjeri bavili tim nastalim dugom. Ukupan dug koji je nastao iznosio je 1.314.000,00 KM tako da je to ipak znatno više od miliona o kojem se pričalo. Ja sam svakako to detektovao kao najveći problem i dolaskom u ustanovu sam poslagao sebi prioritete, a to su bili: sanacija duga Centra za kulturu, infrastrukturni radovi (budući da je sve bilo jako zapušteno i nije se ulagalo u objekat), te da Centar za kulturu počne služiti svrsi za koju je i osnovan, a to je da građani mogu pogledati, predstavu, film, poslušati koncert, uraditi promociju knjige i slično. Međutim, bez rješenja prva dva problema, treći se nije mogao riješiti. Tako da smo rješavanju duga pristupili sistematski, potpisivanje protokola o izmirenju duga, gdje smo na mjesečnom nivou počeli slati transfere konkretno prema JP RAD Lukavac, kako bi nastojali umanjiti postojeći dug.

SL: Pojasnite nam način vraćanja nastalog duga u prethodnih 20-25 godina?

–Kako sam prethodno naveo, konstanto i dan danas učim i usavršavam se. U jednom momentu, krajem 2018. godine, odnosno početkom 2019. godine uspio sam doći do dokumenta koji je nosio naslov „Plan sanacije Agrokora“. To je jedan dokument od 472 stranice koji sam ja temeljito pročitao i onda sagledao mogućnosti kako i na koji način bi se dug mogao vratiti, primjenom određenih metoda. Uvidjeli smo da se može primijeniti metoda „Cesije“ te sam odmah predložio Načelniku i Vijeću način sanacije, te isti upisao u Program rada za 2019. godinu koji je Vijeće usvojilo jednoglasno sa 21.01.2019. godine. Tada je krenuo jedan mukotrpan put sa pravnim subjektima da izvršimo cesiju i „očistimo“ naše analitičke kartice. To smo u konačnici u uspjeli 29.12.2019. godine završiti, te u 2020. godinu ući bez dugovanja po predmetnim stavkama, te riješiti ukupan dug od 1.314.000,00 KM. Vezani subjekti su bili Općina Lukavac, Centar za kulturu Lukavac, JP RAD Lukavac i GIKIL. Jako je bila bitna uloga načelnika, kojem sam bukvalno čitavu godinu dana da tako kažem „visio“ u kancelariji i na sastancima, skoro svakodnevno čak i vikendom.

SL:Da li biste izdvojili neke infrastrukturne radove?

–Svakako, najbitnija investicija takve vrste se desila sredinom 2019. godine, gdje nam je FCL rekonstruisala kompletan plato ispred JU Centra za kulturu Lukavac. Ovom prilikom bi da se zahvalim na toj jako bitnoj donaciji, te što su omogućili da taj dio na neki način „oživi“. Mi smo već mojim dolaskom 2018-te godine pripremili projekat rekonstrukcije platoa JU Centra za kulturu Lukavac, budući da je ta godina sama po sebi bila kompleksna što se tiče Budžeta, te da Centar za kulturu nije ranije uradio projektnu dokumentaciju, krenuli smo u pronalazak investitora. Nakon našeg dopisa i sastanka u koje je bio uključen i Općinski načelnik, FCL je prihvatila da bude investitor i taj posao smo uspjeli završiti, te sada sam izgled zgrade krasi i uređen plato ispred Centra za kulturu. Uporedo smo uradili projekat dječijeg igrališta, koje je finansirala Općina Lukavac, uporedo sa platoom postavljeno je i dječije igralište sa podlogom, koje također krasi sam Dom kulture. To se zaista pokazalo kao uspješan projekat budući da je svakim danom jako puno djece koja se tu igraju i uživaju. Pored ovih stvari, u potpunosti smo uredili hol JU Centra za kulturu, restoran te mu dali naziv „Caffe bar kultura“. urađeno je 70% kancelarija, sanacija mokrih čvorova je u završnoj fazi, uređen je prostor kuglane te su sve staze rekonstruisane. U objektu „Sportske dvorane“ urađena je LED rasvjeta kako bi napravili uštede na potrošnji električne energije, takođe sve stare neonke u objektu Doma kulture su zamijenjene LED rasvjetom što je takođe rezultiralo drastičnom uštedom potrošnje električne energije. Ujedno, urađena je i rasvjeta u velikoj sali Centra za kulturu, uveden kompletan sistem ozvučenja hola, te sistem video nadzora kompletnog objekta (unutra i vani). Nadalje, pripremili smo i uredili izložbeni prostor, takođe bilo je dosta radova koji, tako da kažem nisu vidljivi npr. uređen je sistem odvodnje (oborinska i kanalizaciona) mreža Centra za kulturu, tako i sistem dovoda, sanacija dijelova krova objekta Sportske dvorane i Doma kulture.

SL: I za kraj ovog kratkog razgovora,kKoliko ste zadovoljni kulturnim sadržajima na opštini?

–Smatram, generalno da uvijek može bolje, mi smo se svakako trudili da građanima ponudimo prije svega kvalitetan i zanimljiv sadržaj. Mojim dolaskom pokrenuli smo projekat „Lukavački ljetni dani kulture“ gdje je bila zamisao da se isti održava svake godine, te vremenom preraste u tradiciju. Uspjeli smo to odraditi u 2018. i 2019. godini, međutim u 2020. godini zbog dobro poznate pandemije virusa COVID -19, nismo se usudili realizovati taj program, ali sigurno ćemo nastaviti sa realizacijom istog u narednim godinama. Posebno mi je drago što su se na naš poziv odazvali velikani BH glumačke scene, pa su građani u našoj sali imali priliku pogledati Melihu Fakić, Emira Hadžihafizbegovića, Harisa Burinu, Tatjanu Šojić, Senada Bašića, Admira Glamočaka, Dragana Marinkovića, Mikija Trifunova… Građani su imali priliku prisustvovati promocijama knjiga, takođe naše kino je tako da kažem proradilo kada smo potpisali protokol o saradnji sa JU Kinoteka BiH, sportskim događajima od kojih bi izdvojio odbojkaške utakmice reprezentacije BiH-Španija, BiH-Grčka, BiH-Rumunija, kao i prvenstvo „Balkanijada“ koje je održana u našoj Sportskoj dvorani…