Lukavac se oprostio od književnika Atifa Kujundžića [FOTO]

Proljeća ovoga za njima je otišao i Atif Kujundžić.

Atif je umro u Lukavcu u 68. godini života od posljedica moždanog udara.Nekima iznenadna, a nekima ne, smrt je pokazala da je bio veliki čovjek i stvaralac.

Cijenili su ga širom BiH i šire ali najmanje u gradu u kojem je proveo najplodonosnije godine svoga života. Napisao je preko pedeset raznih knjiga poezije, proze, esejistike, publicistike.

Zastupljen je u mnogim tekstovima u udžbenicima za osnovnu školu. Dobitnik je prve godišnje književne nagrade za dječje i književno stvaralaštvo za mlade koju dodjeljuje Društvo pisaca BiH. Objavio je i cijeli niz dužih eseja o piscima, slikarima i fotografima.

Neki od njih predstavljeni su kao posebne publikacije ili objavljeni u katalozima, monografijama, časopisima i listovima. Zastupljen je i u desetak zajedničkih knjiga i antologija, a autor je i većeg broja prikaza, predgovora, pogovora i recenzija. Neka od njegovih djela prevedena su na strane jezike. Ratni period proveo je kao novinar i pripadnik Armije BiH zadužen za moral i informisanje.

Dvanaest godina bavio se izdavaštvom. Urednik je preko stotinu i pedeset knjiga. Krasili su ga radni elan i ogromna stvaralačka ljubav.

Komemoraciju Atifu Kujundžiću priredili su JU Javna biblioteka Lukavac i prijatelji.

Tom prilikom kao predstavnici lukavačke javne i kulturne scene o njegovom stvaralačkom i životnom putu govorili su prof.dr. Edo Muftić i Mihad Sakić, profesor.

Bila je ovo prilika da sjećanja na ukrštanje književnih i životnih puteva sa prisutnima podijele književnici: Mehmed Đedović, Nijaz Alispahić i Zlatko Dukić iz Tuzle, te Ferida Duraković iz Sarajeva. Želju da se obrati iskazao je i Ismet Arapčić Arap, ratni komandant 117/223.brdske brigade. On je govorio o svojim i o ratnim danima Atifa Kujundžića. Autobiografsku pjesmu, koju je Kujundžić napisao 1994.godine, ovom prilikom govorio je Mihad Sakić.

Svi prisutni su iskazali riječi iskrenog saučešća porodici i bliskim prijateljima, a mnogi su se upisali i u knjigu žalosti.

Atif je u 14,00 sati ukopan na Gradskom groblju u Lukavcu. Vjerskog obreda nije bilo.

Iako je bio istaknuti stvaralac, čovjek koji je bio na “prvoj liniji” i kulturni radnik, niko od zvaničnika iz Općine Lukavac i Općinskog vijeća nije prisustvovao komemorativnoj sjednici.

Sa druge strane ovom su skupi prisustvovali istaknuti akademski građani, javni radnici i stvaraoci iz Tuzle, Sarajeva i drugih gradova. Iako na prostoru naše općine nema značajnijih književnika, Kujundžić, sa svime što je za života stvorio, nije zaslužio pažnju, zahvalnost i vrijeme naših općinskih zvaničnika.

Za oproštaj je pročitana njegova pjesma Šta to znači biti čovjek?

Šta to znači: biti Čovjek,
Dok Istina tminom sijeva?
Ko si sada?Upitaj se.
Dok u Noći,Zloduh pjeva.

Šta to znači: biti Čovjek,
Dok ti pada snena glava,
na grudobran tvoje Zemlje,
a osviće Zora plava?

Šta to znači: biti Čovjek?
Noć je kišna, vjetar huji.
Zašto ideš među ljude?
Zapitaj se, u oluji…

Šta to znači: biti Čovjek,
dok eksploziv zemlju dubi?
Provjeri se, preispitaj.
Ko u tebi koga ljubi?!

Šta to znači: biti Čovjek,
Dok ti narod plače,grca?
Razmisli i oslušni se.
Šta to imaš-usred Srca?

Šta to znači: biti Čovjek?
Čas je. Moraš i to znati.
Sve saberi i oduzmi.
Svome rodu, obraz vrati.

Jer; šta znači: biti Čovjek
-svi će znati, jednog dana.
A ti – moraš, znati sada:
Da je Dobro – naša strana.

Napisao Atif Kujundžić

Atife, nikada te nećemo zaboraviti.

BIOGRAFIJA

Kujundžić je bio član redakcija časopisa za kulturnu historiju “Gračanički glasnik” u Gračanici i časopisa za književnost i kulturu “Riječ” u Brčkom. Sarađivao je u časopisu “Kabes” – Mostar. Bio je također član redakcije lista za djecu “Palčić” Sarajevo. Sarađivao u dječjim listovima Male novine i Vesela sveska, u časopisima za obrazovanje, nauku i kulturu “Most” – Mostar, časopisu za kulturu i društvena pitanja “Stav” – Tuzla, časopisu za kulturu “Divvan” – Gradačac, časopisu Društva pisaca BiH – za književnost “Život” – Sarajevo, časopisu “Album – Nansen Dialog” – Sarajevo, listu za djecu “Cvitak” – Međugorje, glasilu Matice Hrvatske Mostar “Motrišta”, listu “Žena – Kvinna” – koji izdaje Savez BiH žena u Švedskoj, listu Oslobođenje Sarajevo, glasilu HKD Napredak Tuzla – Hrvatski glasnik, časopisu zajednice društava Preporod TK – za književnost i umjetnost “Ostrvo”, časopisu za prirodoslovna i jezična pitanja “Gradovrh” u izdanju Ogranka Matice hrvatske Tuzla, u izdavačkoj djelatnosti BZK Preporod Mostar, Godišnjaku BZK Preporod BiH.

Dobitnik Nagrade Društva pisaca Bosne i Hercegovine za najbolju knjigu za djecu i mlade objavljenu 2007. godine /Priče iz predgrađa, roman/.
Autor je mnogobrojnih prikaza, predgovora, pogovora i recenzija. Dvanaest godina bavio se izdavaštvom. Urednik je preko stotinupedeset knjiga. Na internet forumu Four soft paws – Četiri meke šapice, objavio kao digitalna – PDF izdanja knjige: Priče o dječacima i psima, Nove priče o psima, Pasje priče, Evo idu duplice i Pasje pjesme, tokom 2003., 2004. i 2005. godine, te roman Kuđi – 2007. Objavljivao tekstove na internet-portalu Psi za neznalice, Bošnjaci.net, tacno.net, BNBO.DE – Bijeljina Bo, INTERNOVINE.

Osim knjigama u lektiri za osnovnu školu, zastupljen u Slovodaru – čitanka za prvi razred osnovne škole – autori Hazema Ništović i Dževad Jahić, u Čitanci za IV razred osnovne škole – autor Mirsad Bećirbašić, u Kulturi izražavanja za V razred osnovne škole i Čitanci za VI razred – autor Zejćir Hasić, u Čitanci za III razred osnovne škole, autor Hazim Hodžić. Odlukom Pedagoškog zavoda Tuzla, roman Raspust uvršten je u lektiru za VII razred osnovne škole u Tuzlanskom kantonu, Pjesme o pticama – lektira za II razred osnovne škole.

Zastupljen u više zajedničkih knjiga i antologija. Panorama pobožne bošnjačke poezije XX. stoljeća, autor: prof. dr. Zilhad Ključanin, Behrambegova medresa, Tuzla, 2000. godine. The best of … the members of the BH writers´ association, lexicon – Najbolje od … članova Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Društvo pisaca BiH. Sarajevo, 2001. godine.Vrelo Bosne – bosanskohercegovački pisci djeci, priredio Mirsad Bećirbašić. Općina Ilidža, 2001. godine. Očev zagrljaj, priče o Srebrenici. priredio Fuad Kovač, 2006. godine. Vrelo ljepote – antologija poezije za djecu. Priredio Šimo Ešić. Zastupljen u izboru pjesama o Tešnju – Haiku grad. Priredila Melida Travančić, te u drugih tridesetak zajedničkih panoramsko/antologijskih knjiga.

Napisao duže eseje o slikarima: Nijazu Omeroviću, Rahmanu Šabanoviću, Ahmetu Hunduru, Ćamilu Osmanoviću, Zdravku Novaku, Fuadu Čmančaninu, Ismetu Hrvanoviću, Đulejmanu Isiću, Nadi Dobnik, Edinu Derviševiću, Fikretu Huskoviću, Mehmedu Slezoviću, Senaidu Buljubašiću, Mevludinu Ekmečiću, Ibrahimu Novaliću, Maji Behmen, Sabahudinu Kovaču, Hasanu Mehinoviću, Omeru Smajloviću, Hasanu Fazliću, Bošku Kućanskom, Slavku Meduniću, Jadranki Marić, Mehmedu Bajriću, Omeru Smajloviću, Almi Krašić, Mladenu Ivešiću, Vinku Lamešiću, Nataliji Cimeša, Zvonimiru Mariću, Muharemu Jusufoviću, Dragi Marelji, Dževadu Hozi, Nedžibu Suljeviću, Marijani Ivešić-Pažin, Sanjinu Lugiću, Iliji Skočibušiću, Magdaleni Džinić, Mustafi Pašiću, Neziru Čorbiću, Ćazimu Sarajliću, Ismetu Hodžiću, Refiku Hrštiću, Beganu Turbiću, Ivanu Mijatoviću, Dževadu Hozi, Hami Ibrulju, Fikretu Ibričiću… Tekstovi su objavljeni u katalozima, monografijama i časopisima Život, Most, Motrišta, Hrvatski glasnik, Riječ, te na portalima tacno.net, sodalive.ba, bnbo.de, bosnjaci.net, inter novine, etc.

O fotografima Oliveru Tjadenu, Risti Milićeviću, Franji Burdi, Faruku Ibrahimoviću, Muratu Jašareviću, Ozrenu Božanoviću, Miloradu Jojiću Brki, Nadi Mukić, Nuragi Softiću, Robertu Andrejašu, Nikoli Marušiću, Josipu Vričku, Ameru i Imrani Kapetanović, Aliji Kamberu, Milanu Latinoviću, Faruku Ibrahimoviću, …, o pedesetogodišnjici Foto kluba Tuzla, o Foto klubu Zagreb Zagreb, o Foto klubu Tuzla Tuzla, o Foto klubu Osijek, o zbirci fotografija dr-a Adija Rifatbegovića: Stara Bijeljina, o BH. fotografiji 2008. objavio tekstove u časopisu Asocijacije za umjetničku fotografiju BiH – Fotofokus, časopisima Gračanički glasnik, Stav, Most, Motrišta, te portalima: tacno.net, bnbo.de.

Tekstove o piscima: Nijazu Alispahiću, Aliji Kebi, Amiru Brki, Ibrahimu Kajanu, Gradimiru Gojeru, Nedžadu Ibrišimoviću, Diani Burazer, Ivanu Kordiću, Ivi Miji Andriću, Jeleni Grgić Matijašević, Salki Čevri, Velimiru Miloševiću, Čedi Kisiću, Marini Trumić, Mehi Barakoviću, Džemalu Poljakoviću, Zejćiru Hasiću, Ramizu Salihoviću, Zlatku Dukiću, Šimi Ešiću, Vojislavu Vujanoviću, Eliezeru Papi, Nerminu Sarajliću, Jusufu Trbiću, Lazaru Manojloviću, Igoru Divkoviću, Josipu Muselimoviću, fra Vendelinu Karačiću, itd. objavljivao u časopisima: Most, Život, Riječ, Gračanički glasnik, Motrišta, Divvan, Stav, te na portalima: tacno.net, bnbo.de, internovine, orbus, bosnjaci.net.

Član je redakcije časopisa za kulturnu historiju Gračanički glasnik u Gračanici i časopisa za književnost i kulturu Riječ u Brčkom. Niz godina surađivao u časopisu Kabes – Mostar. Član redakcije lista za djecu Palčić Sarajevo. Surađuje u dječjim listovima Male novine i Vesela sveska, u časopisima za obrazovanje, nauku i kulturu Most – Mostar, časopisu za kulturu i društvena pitanja Stav – Tuzla, časopisu za kulturu Divvan – Gradačac, časopisu Društva pisaca BiH – za književnost Život – Sarajevo, časopisu Album – Nansen Dialog – Sarajevo, listu za djecu Cvitak – Međugorje, glasilu Matice Hrvatske Mostar Motrišta, listu Žena – Kvinna – koji izdaje Savez BiH žena u Švedskoj, listu Oslobođenje Sarajevo, glasilu HKD Napredak Tuzla – Hrvatski glasnik, časopisu zajednice društava Preporod TK – za književnost i umjetnost Ostrvo, časopisu za prirodoslovna i jezična pitanja Gradovrh u izdanju Ogranka Matice hrvatske Tuzla, u izdavačkoj djelatnosti BZK Preporod Mostar, Godišnjaku BZK Preporod BiH

Biografija Atifa Kujundžića preuzeta je sa sajta Orbus.