Gutić: “Odluka suda jedini zakonit način rješavanja slučaja GIKIL”

U intervjuu za Radio Bosne i Hercegovine, premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić govorio je o trenutnoj situaciji u nekadašnjim privrednim  gigantima ovog kantona. Sa premijerom Gutićem razgovarao je Amir Sužanj.

Novinar: Radnički protesti u Tuzli gotovo su postali svakodnevnica, a posljednji u nizu je današnja blokada saobraćajnice Tuzla – Doboj radnika GIKIL-a. Radnici odgovornost za sadašnje stanje u kompaniji vide u Vladi Tuzlanskog kantona. Gospodine Gutić, radnici Vam zamjeraju što Vlada ne pokazuje, kako kažu, želju da riješi situaciju u toj kompaniji nakon prekida ugovora sa indijskim Mitalom.

Premijer: Moram odbaciti optužbe. Kazati da je ova vlada odgovorna za nešto što se desilo 2003. godine je neozbiljno od strane sindikata. I sindikat i radnici dobro znaju da smo zajedno ušli u projekat preuzimanja upravljačkih prava, da smo održali Skupštinu društva na kojoj smo donijeli odluku o preuzimanju upravljačkih prava i imenovali svoju upravu. Međutim, postupak je «zapeo» pred opštinskim sudom gdje smo, u skladu sa zakonom, tražili da se naša uprava upiše u sudski registar što je sud odbio, odnosno prekinuo je postupak. U toku je žalbeni postupak. I tek nakon što sud eventualno odluči o žalbi, ukoliko naravno odluka bude u našu korist mi čemo biti u mogućnosti da preuzmemo upravljačka prava. Govoriti da ova vlada ništa nije preduzela je neozbiljno, obzirom da je ovo prva vlada koja je smogla hrabrosti da kaže „ne“ indijskom partneru, da kao i sindikat potvrdi da indijski parneri nisu 2003.godine ispunili one ugovorene obaveze o formiranju zajedničke kompanije, a tiče se unošenja osnivačkog kapitala. Također, prvi smo koji su tražili od policije i Tužilaštva, odnosno dostavili policiji i Tužilaštvu određenu dokumentaciju i tražili da se prvo izvrši provjera načina na koji je formirana zajednička kompanija. Smatramo da je to urađeno na nezakonit način. Drugi zahtjev se odnosi na trenutno poslovanje kompanije i prema nekim našim infomacijama, odlivu kapitala i izvlačenju novca iz kompanije. Tužilaštvo i policija su se uključili. Mi ne možemo uticati na sudske odluke. Tražio sam da sud što prije riješi ovaj problem i da konačno kantonalna Vlada preuzme upravljačka prava nad ovom kompanijom.

Novinar: Je li to konačno rješenje koje Vlada vidi?

Premijer: To je jedino zakonito rješenje. Mi ne možemo dole nikoga izbacivati na ulicu. U ovom trenutku je privatna kompanija, odnosno mješoviti kapital. 51% je dominirajući privatni kapital, a 49% je vladin kapital. Vlada je pokušala da zaštiti svoj kapital na način kako sam to opisao, smatrajući da Indijci nisu ispunili svoje ugovorne obaveze. Čekamo odluku Suda i to je jedini zakonit način. Sve drugo je nazakonito. Ne možemo nikoga izbaciti iz uprave i kazati mi od danas upravljamo ovom kompanijom, jer neko nas mora upisati u sudski registar i kazati odgovorno lice je direktor taj i taj itd.

Novinar: Ima li Vlada planove razvoja preduzeća u slučaju da preuzme nadzor nad kompanijom nakon ovih odluka pravosudnih institucija?

Premijer: Mi ne možemo sami upravljati tom kompanijom. To je svima jasno. To je jedna ogromna kompanija i mi smo već u tom smislu obavili nekoliko kontakata sa potencijalnim strateškim partnerima. Bez strateškog partnera, iskrenog, dobronamjernog strateškog partnera, a ne kao što je to ovaj trenutni,  ne vidimo način da se može upravljati GIKIL-om. Kompanija zapošljava veliki broj radnika, potrebna su velika obrtna sredstva za pokretanje i održavanje proizvodnje. Ono što smo čuli od radnika i ministra industrije njima još ne kasni ni jedna plata. Nisu dobili platu za april. I Vlada kantona svoju platu za april isplaćuje krajem maja. Tako da ćemo vidjeti. Mi smo se uključili u onoj mjeri u kojoj nam zakon dozvoljava. Ne možemo donositi nezakonite odluke, jer ih neće na kraju niko prihvatiti.

Novinar: Situacija u nekadašnjim tuzlanskim industrijskim gigantima je teška. Bilo bi prilično neozbiljno reči da su sve te kompanije nekakvi poligoni za predizborno nadmetanje, ugrožena je sigurnost hiljada porodica. Radnici optužuju i pravosudne institucije što nisu pokrenuli odgovornost za posljedice privatizacije. Šta je izlaz?

Premijer: Pravosudne institucije nisu te koje vrše reviziju privatizacije. Ovdje je i u ranijem periodu, u nekoliko slučajeva, došlo do prekida ugovora o privatizaciji.  Pokazalo se evo konkretno kod Livnice čelika u Tuzli – imali smo privatizaciju te kompanije, nakon toga imali smo vraćanje Livnice ponovo Vladi. Pokazalo se da je to bio možda još lošiji potez nego da je ta Livnica ostala u vlasništvu nekog privatnog vlasnika. Pokazalo se da kad ga je Vlada preuzela, u posljednjih 5 godina, da je ona doživjela krah, pala na koljena i sad smo u procesu stečaja u Livnici. Druga stvar, postoji na nivou Federacije, Agencija za reviziju privatizacije već je dvije revizije uradila ovdje u Tuzlanskom kantonu. Čini mi se da je to revizija Dite i Konjuha. Nalaz, kad je pitanju revizija Dite, pokazuje da ima propusta, nedostataka u privatizaciji Dite. Dita je 2-3 puta privatizirana, prvi put kroz Agenciju, drugi put putem berze itd. E sad je opet složen postupak na sudu dokazivanja druge strane da je to u redu. A to će u mnogome uzeti vremena i ja ne vidim da ovaj način revizije privatizacije putem Agencije za privatizaciju može donijeti nešto dobro. Nama trebaju brzi i efikasni postupci, a ne postupci koji će se kroz Agenciju i kroz sud odvijati i po nekoliko godina.

Novinar: Jučer je održan sastanak sa predstavnicima radnika Tvornice transportnih uređaja u stečaju kojem su prisustvovali i predstavnici Vlade Federacije. Predstavnici radnika izrazili su zadovoljstvo rezultatima sastanka. Vaša Vlada će, kako je rečeno,  imati podršku Federalne vlade. Šta je jučer konkretno dogovoreno i šta se može očekivati u procesu rješavanju statusa Tvornice transportnih uređaja?

Premijer: Od samog starta, kada smo mi preuzeli prošle godine mandat mi smo kazali ono što je zdravo i što ima šansu kroz stečaj da se oporavi i da se revitalizira, mi ćemo dati podršku.  Tvornica transportnih uređaja je jedna od firmi gdje je nalaz revizije pokazao da su obaveze firme puno veće od vrijednosti kapitala. Na kraju to se pokazalo i nalazom stečajnog upravnika nakon pokretanja stečajnog postupka, da su obaveze dva puta veće. Negdje oko 35 miliona su obaveze tvornice, a oko 21-22 miliona vrijednost kapitala. Mi smo od samog starta zagovarali jedan pragmatičan pristup rješavanju ovog problema. To je stečaj, traženje strateškog partnera i ideja je od samog starta bila da se formira nova, zajednička firma koju bi formirali JP Elektroprivreda BiH i Rudnici mrkog uglja Banovići i da ta nova firma, na onom zdravom dijelu tvornice TTU-a bi radila one poslove koje su u ovom trenutku nasušna potreba ove dvije kompanije iz oblasti metalne industrije. Mene raduje da Vlada Federacije i Rudnik Banovići ne odustaje od toga. Ono što je problem je faktor vrijeme. Ja sam i tada kazao, kad je premijer Novalić pristao na taj model, i kad je postavio određeno rokove, da postoje određeni rokovi, da su rokovi preambiciozno postavljani imajući u vidu da je prvo bilo pokrenuti stečajni postupak, koji dugo traje.  Pa smo onda morali formirati stečajne organe Odbor povjerilaca, Skupštinu povjerilaca i oni su ti koji donose odluku kako rješavati pitanje firme u stečaju. I evo mi smo sad u nekoj, ne mogu kazati završnoj fazi, ali smo podobro odmakli u preuzimanju te kompanije od Elektroprivrede i Rudnika mrkog uglja Banovići. Mene to ohrabruje i mi ćemo i dalje sa Vladom Federacije istrajavati na ovom rješenju.