Nakon završenog osnovnog i srednjeg školovanja u rodnom gradu, Šarić je matematički fakultet završio u Beogradu, gdje je i magistrirao, da bi na doktorske studije otišao u Ameriku, gdje danas živi i radi kao profesor na Queens Collegeu, The City University u Njujorku.
“Nakon završenih osnovnih i magistarskih studija u Beogradu, otišao sam u Ameriku, gdje sam i doktorirao u Njujorku 2001. godine. Moj prvi posao kao profesora bio je u Los Anđelesu i tu sam predavao tri godine”, priča on.
Kazao je da mu je matematika uvijek bila najlakša, jer je to oblast gdje je sve čisto i precizno i u kojoj sve može u glavi da se odradi.
Napominje da je odlazak u Ameriku proistekao iz njegove želje za dodatnim usavršavanjem, ali i želje da vidi kako izgleda ta zemlja.
“To mi je bio izazov, da odem tamo i da budem na mjestu gdje je matematička nauka najbolja. Do sada se ni u jednom momentu nisam pokajao”, priznaje on.
Napominje da je za svaki vid naučnog istraživanja i rada, pa tako i za matematičku oblast, potrebna velika podrška, koju je on zahvaljujući predanom radu dobijao.
“Tamo je konkurencija zaista velika, ali kada se čovjek izbori za sebe i obezbijedi sebi određenu poziciju, dobije dovoljno podrške i od Univerziteta na kojem ste zaposleni, ali i od države. Ta podrška je u smislu obezbjeđivanja putovanja, organizovanja stručnih konferencija, kao i odlaska na iste, što je bitno zbog komunikacije sa kolegama i razmjene iskustava”, rekao je Šarić.
Pored toga što predaje studentima, ovaj Banjalučanin se bavi i naučnim radom, a njegovi radovi su već objavljeni u brojnim žurnalima.
“Kada je polje mog naučnog rada u pitanju, bavim se geometrijom koja zalazi u analizu i topologijom. Uglavnom ja pravim nove teoreme i nove definicije, povezujem stvari i razvijam dalje jednu vrstu geometrije. Imam više od 30 objavljenih radova iz ove oblasti i još nekoliko radova koji čekaju da budu objavljeni”, istakao je on.
Kazao je da ne može odvojiti svoj profesorski od naučnog rada, jer smatra da je dobro imati oba. Pojašnjava da kada su u pitanju studenti kojima predaje, riječ je o naprednijem nivou, a kroz osmijeh dodaje da su ga zbog njegovog naučnog rada poštedjeli najgorih studenata.
“Studenti kažu da sam strog profesor, ali ja mislim da nisam”, dodaje on.
Šarić priča da Amerika ima mnogo stranaca iz raznih zemalja, kao i da Amerikanci ne gledaju na to odakle dolaziš, već te cijene po tome koliko si vrijedan, koliko radiš i koliko imaš rezultata.
“Nema protekcija i takvih stvari, što je za ljude koji postižu rezultate svojim radom dobro. Takođe, mislim da se svi naši ljudi koji dođu tamo dobro snalaze, jer imaju dobru osnovu što se školovanja tiče. Za oblast kojom se ja bavim mogu da kažem da ljudi sa naših prostora imaju viši prosjek u odnosu na Amerikance”, naveo je on.
Iako je većini ljudi tokom školovanja matematika jedan od najomraženijih predmeta, Šarić smatra da ukoliko predavač na adekvatan način prenosi svoje znanje na studente, rezultati kao ni simpatije za određeni predmet ne mogu izostati.
“Ako čovjek voli ono što predaje i ako uspije da prenese neko uzbuđenje koje on ima za taj materijal na studente, onda će to biti dobro i imaće dobar rezultat poslije”, kazao je.
Dodao je da ima i pomalo komunikaciju sa kolegama sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, sa kojima ne isključuje ni mogućnost stručne saradnje u nekom budućem periodu.
Šarić priznaje da do sada nije bilo pomisli da se vrati na naše prostore i svoj rad nastavi ovdje. Kazao je da slobodno vrijeme uglavnom provodi sa suprugom i sinom, baveći se sportom, a ne izostaju ni druženja sa prijateljima.
