Od zemalja regije najbolje kotira Srbija na 59. mjestu sa 14,8 tona zlata u rezervama. U top 100 su još i Makedonija na 75. poziciji sa 6,8 tona i Slovenija na 86. mjestu sa 3,2 tone zlata.
Deset zemalja na čijem teritoriju se nalaze ogromne hrpe zlata su: Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Italija, Francuska, Kina, Švicarska, Rusija, Japan, Holandija i Indija.
Rezerve zlata SAD-a iznose 8.133,5 tona, od čega je 75,4 posto deviznih rezervi. Najveću količinu zlata imali su 1952. – 20.663 tona, a ispod 10.000 tona pale su 1968. godine.
Njemačka ima 3.395,5 tona zlata u rezervama, od čega 72,4 posto deviznih. Bundesbanka je od 2008. do 2009. prodala oko šest tona zlata, a od septembra 2011. novih 4,7 tona.
Italija ima 2.451,8 tona zlata, te 72 posto deviznih rezervi. U protekloj godini talijanske banke su tražile od centralne banke da kupe zlato.
Francuska leži na 2.435,4 tone zlata, Kina na 1.054,1 toni sa tek 1,7 posto deviznih rezervi u zlatu, Švicarska ima 1.040,1 tonu, Rusija 936,7 tona, Japan 765,2 tone, Holandija 612,5 tona, a Indija 557,7 tona.
Prema podacima WGC-a, svjetske centralne banke u drugom kvartalu ove godine kupile su 157,5 tona zlata, što je za 63 posto više u odnosu na prethodni kvartal i 137,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
(SodaLIVE.ba/Klix)
otprilike, mogli bi se nadati inflaciji koja bi mogla srozati konvertibilnu marku, jer i pokrica u eurima nisu dovoljna, i vrtoglavom rastu cijena.