Iako je ekonomska aktivnost u brojnim razvijenim zemljama u posljednjim godinama usporena, novčane doznake koje bh. dijaspora šalje u Bosnu i Hercegovinu bilježe kontinuiran rast i zadržavaju status jednog od najstabilnijih izvora priliva stranih sredstava. Iz Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) ističu da su stabilni devizni tokovi, u uslovima valutnog odbora, od presudnog značaja za očuvanje monetarne stabilnosti i jačanje povjerenja u domaću valutu.
Prema dostupnim podacima, u prvih devet mjeseci 2025. godine personalni transferi iz inostranstva iznosili su 3,26 milijardi KM, što predstavlja oko 7,8 posto bruto domaćeg proizvoda BiH. Ovi prihodi direktno utiču na raspoloživi dohodak domaćinstava, potrošnju i ukupni životni standard, a posebno su važni za porodice s nižim primanjima kojima često predstavljaju ključni izvor finansijske sigurnosti.
Trend rasta vidljiv je i u prethodnim godinama. Ukupni tekući transferi u 2023. godini iznosili su 5,26 milijardi KM, od čega se 3,79 milijardi KM odnosi na doznake iz inostranstva. U 2024. godini ukupni tekući transferi povećani su na 5,69 milijardi KM, dok su doznake iz inostranstva dostigle 4,16 milijardi KM.
Iz CBBiH naglašavaju da doznake u velikoj mjeri utiču na novčane tokove u zemlji, životni standard stanovništva i nivo deviznih rezervi, te predstavljaju stabilan izvor priliva stranog kapitala i važan segment ukupnih finansijskih tokova u BiH. S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina neto uvoznik roba, doznake značajno doprinose povećanju prihoda na tekućem računu i ublažavanju njegovog deficita.
Iako ne postoje zvanične procjene o strukturi doznaka po zemljama, procjenjuje se da najveći dio sredstava dolazi iz zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je bh. dijaspora najbrojnija.
Centralna banka BiH navodi da, zbog visokog udjela radničkih doznaka u BDP-u, pažljivo prati njihovo kretanje kako bi procijenila efekte na novčanu masu, potrošnju i eventualne inflatorne pritiske. Doznake se, uz obaveznu rezervu kao jedini instrument monetarne politike, posmatraju kao važan faktor očuvanja stabilnosti valutnog odbora.
Istovremeno, CBBiH naglašava potrebu da se, kroz odgovarajuće razvojne politike, dio doznaka usmjeri ka investicijama i proizvodnim sektorima, kako bi njihov doprinos dugoročno bio još značajniji za održivi ekonomski rast.
Centralna banka intenzivno radi na uvođenju sistema instant plaćanja, s ciljem da transakcije budu brže, sigurnije i jeftinije za građane i privredu. Također, proces priključenja SEPA području trebao bi omogućiti znatno brža eurska prekogranična plaćanja uz niže troškove, što će dodatno olakšati priliv doznaka iz dijaspore.
Kroz programe finansijske edukacije, CBBiH građanima predstavlja i najnovije trendove u digitalnim i bezgotovinskim plaćanjima, uključujući mobilna i beskontaktna rješenja, s ciljem jačanja sigurnosti, transparentnosti i povjerenja u savremene finansijske usluge.
