Italija, Francuska, Belgija i Njemačka su među zemljama Europske unije koje se najviše protive ulasku BiH u njen sastav, pokazuje najnovije istraživanje koje je sprovela Direkcija za proširenje Evropske komisije.
Prema tim rezultatima, najpozitivnije opredijeljene zemlje za ulazak BiH u EU su Švedska, Hrvatska, Slovenija, Nizozemska, Slovačka, Irska, Rumunija i Španija. Zemlje poput Austrije, Grčke, Mađarske, Rumunije, Poljske, Bugarske i Litvanije nalaze se u sredini i imaju dio populacije koji je veoma opredijeljen za ulazak u EU, kao i onaj koji je skeptičniji.
Čak 81 odsto Šveđana željelo bi da vidi BiH u EU, dok je za ulazak BiH u EU i 74 odsto Hrvata i 70 odsto Slovenaca. Zemlje u kojima je manje od polovine stanovništva za ulazak BiH u EU su Francuska, Belgija i Njemačka. Ukupno gledano, ako nas to može utješiti, većina stanovnika EU je za ulazak BiH u EU, jer oko 48 odsto stanovnika EU nas želi u bloku, dok je 41 odsto protiv, a 11 odsto je neopredijeljeno.
Švedska: Ponosni smo
Tim povodom oglasili su se iz Ambasade Švedske u našoj zemlji, iz koje navode:
„Kada Švedska kaže da podržava put Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU — mi to zaista mislimo. Međutim, sada imamo i brojke koje to dokazuju. Novo istraživanje Europske komisije pokazuje da su Šveđani najveći podržavaoci proširenja EU. Impresivnih 79 posto Šveđana vjeruje da EU treba da raste jer bi je to učinilo sigurnijom i prosperitetnijom, te bi pojačalo osjećaj zajedništva.
Ponosni smo i što stojimo rame uz rame sa našim nordijskim komšijama: Danska je na drugom mjestu, a Finska na četvrtom — što Nordijce čini najglasnijim zagovaračima šire i snažnije EU.
Međutim, moramo biti jasni: Švedska podrška je čvrsta, ali nije bezuvjetna. Napredak zavisi od reformskih napora zemalja kandidata. Zato Švedska podržava Bosnu i Hercegovinu ne samo politički, već i kroz razvojnu saradnju — kao jedan od njenih najvećih bilateralnih donatora.“
Među razlozima za protivljenje ulasku BiH, ali i drugih zemalja našeg regiona u EU, na prvom mjestu su migranti i nekontrolisane migracije, koje su na prvom mjestu za 40 odsto ispitanika. Zatim dolaze organizovane kriminalne grupe i korupcija na drugom mjestu, s udjelom od 39 odsto. 37 odsto Evropljana misli da će proširenje biti veliki izdatak za evropske poreske obveznike, a samo jedan procenat manje da će to dodatno zakomplikovati proces donošenja odluka na nivou EU.
Gledano ukupno, Šveđani, Danci i Litvanci su generalno najviše opredijeljeni za proširenje EU, a najviše onih koji podržavaju proširenje Unije je među mladima, kojih čak dvije trećine podržava širenje.
Mladi ljudi žele proširenu EU
Zemlja sa zapadnog Balkana koja uživa najveću podršku za ulazak u EU je Crna Gora, čije učlanjenje želi malo više od polovine stanovnika EU. Iza nje su BiH i Sjeverna Makedonija, koje imaju podršku za ulazak u EU 48 odsto populacije; 41 odsto se protivi ulasku BiH, a 40 odsto ulasku Sjeverne Makedonije. Srbija ima podršku za ulazak među 47 odsto stanovnika EU, a 43 odsto se protive, dok albanski ulazak podržava 45 odsto stanovnika, a protivi se 43 odsto. Kosovo uživa najmanju podršku za ulazak, odnosno 43 odsto stanovnika, a protivi se njih 46 odsto.
Zanimljivo je da je, prema istom istraživanju, daleko najveća podrška za ulazak u EU u Albaniji i na Kosovu, čiji ulazak u EU podržava devet od deset stanovnika. Kada je riječ o Ukrajini, pišu Nezavisne, 52 odsto stanovnika EU podržava njen ulazak u EU, a 41 odsto se protivi. Oko 60 odsto Ukrajinaca podržava ulazak njihove zemlje u EU.
U Evropskoj komisiji, komentarišući rezultate, ističu da su posvećeni jačanju javne svijesti pružanjem jasnih i dostupnih informacija, kao i angažmanom građana širom EU.
„Rezultati pokazuju da građani EU, a posebno mlađi ljudi, podržavaju proširenje. Eurobarometar šalje još jednu jasnu poruku: ‘Ljudi žele kredibilan proces zasnovan na vrijednostima, vođen stvarnim reformama. Zajedno s državama članicama, direktno ćemo se angažovati s građanima, rješavati njihove probleme i pokazati kako proširenje donosi mir, prosperitet i ujedinjeniju Evropu'“, naglasili su oni.