Većina zemalja članica Europske unije od 12. oktobra počinje postepenu primjenu novog Sistem ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), koji podrazumijeva digitalnu registraciju svih putnika izvan EU na kraći boravak do 90 dana u Šengenskoj zoni.
Prema saopćenju Europske komisije, sistem će obuhvatiti građane iz 59 zemalja koje nisu članice EU, uključujući i zemlje zapadnog Balkana – Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju. EES će se primjenjivati u 29 europskih zemalja Šengenskog prostora, među kojima su Austrija, Njemačka, Francuska, Italija, Španija, Hrvatska i Slovenija, ali i Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn. Izuzetak su Irska i Kipar, gdje sistem neće biti uveden.
Kako funkcioniše EES?
Novi sistem zamjenjuje pečate u pasošima digitalnom evidencijom ulaska i izlaska putnika.
Prilikom prvog ulaska nakon uvođenja EES-a, putnici će morati službenicima granične kontrole dati lične podatke, otiske prstiju i fotografiju. Ovi biometrijski podaci će ostati pohranjeni u sistemu, tako da ih pri narednim prelascima granice neće biti potrebno ponovo davati – granična kontrola će ih samo provjeriti.
Sistem automatski bilježi:
- lične podatke iz pasoša
- otiske prstiju i fotografiju
- datum i mjesto ulaska i izlaska
- informacije o eventualnom prekoračenju boravka
- podatke o ranijim odbijenim ulascima
Putnicima koji odbiju dati biometrijske podatke bit će uskraćen ulazak u zemlje koje koriste EES.
Postepena primjena do 2026.
EES će se u potpunosti primjenjivati na svim vanjskim granicama Šengenskog prostora od 10. aprila 2026. godine. Do tada će se biometrijski podaci prikupljati postepeno, a pasoši će se i dalje pečatirati.
Prednosti novog sistema
Uvođenje EES-a donosi:
- brže i efikasnije granične kontrole
- smanjenje čekanja na granici
- bolju kontrolu prekoračenja boravka
- sprječavanje korištenja lažnog identiteta
- pomoć u borbi protiv kriminala i terorizma
- povećanje sigurnosti, posebno djece i ranjivih grupa
Europska komisija naglašava da će svi prikupljeni podaci biti zaštićeni u skladu s temeljnim pravima građana, te da biometrijska identifikacija značajno smanjuje mogućnost pogrešnog identiteta i diskriminacije.
