Povratak prirodi i održivo poslovanje više nisu samo termini o kojima se govori, već su način na koji ljudi u sve većem broju počinju da žive i da percipiraju svijet oko sebe. Tamara Đurić, poduzetnica iz Bijeljine, prije tri godine je lansirala modni brend koji je na domaćem tržištu označio pravu malu revoluciju. Odjevni predmeti od svile proizvedene iz narandžine kore ili iz stabljike lotusa sa etiketom Made in BiH označili su ulazak jednog domaćeg brenda u svijet održive modne industrije.
“Pantalone na meni su proizvedene iz bananine kore”, rekla je onako uzgred kada smo se prošle sedmice srele u Sarajevu.
Kao dijete prepravljala maminu i bakinu odjeću
Pantalone kao i svake druge, rekla bih dok ih gledam na njoj dok prolazimo lobi Ibis hotela gdje smo radile intervju. Međutim, priča koja stoji iza svakog održivog proizvoda nije svakodnevna. Želite je čuti.
“Održiva moda podrazumijeva prije svega da cijelokupan proces od momenta nastanka tkanine do finalnog proizvoda mora da bude održiv i moraju da budu zaštićeni svi resursi naše planete, kaže na početku razgovora i detaljnije objašnjava oblast o kojoj toliko mnogo govorimo, a malo znamo.
„U proizvodnji proizvoda koriste se materijali poput organskog pamuka, konoplje ili recikliranih vlakana i inovativnih materijala kako bi se smanjio ekološki otisak. Cilj je proizvodnja odjeće koja je dugotrajna i otporna na trendove, kako bi se smanjila potreba za čestim kupovinama, a samim time i gomilanjem otpada. Fokus je kako na smanjenju otpada tokom proizvodnje i potrošnje, tako i na recikliranju i ponovnoj upotrebi tkanine. I na kraju, osnovni cilj i misija brendova održive mode je zaštita prirode, smanjenje zagađenja i očuvanje resursa za buduće generacije“, kaže ona.
U njenoj porodici niko se, priča nam, nije bavio modom. Ona je i prva samostalna poduzetnica u porodici.
“Ljubav prema modi se rađala iz hobija. Kao dijete sam voljela popeti se na tavan naše kuće gdje je bilo mnogo garderobe od mame i bake, uglavnom nasljedstvo, djelovala mi je jako kvalitetno i neobičnog dijazajna, nije bila uniformisana. Izvlačila sam komad po komad garderobe i crtala kako bih voljela da on sada izgleda, te sam te crteže nosila šnajderici da ona to prekroji. Uvijek sam voljela da šijem, da imam nešto drugačije, što nemaju drugi, iako je moje formalno zvanje ekonomista”, govori Tamara.
Hobi je jedno, ali profesionalno bavljenje modom i gradnja vlastitog brenda ipak kompliciraniji proces. A njen je započeo potragom za rješenjem u vezi problema koji je imala s kožom. Istražujući šta bi njoj pogodovalo, došla je do zaključka da su samo prirodni materijali ti koji koži daju sve što joj je neophodno da bi normalno disala i hidratizirala se, pa je tako odlučila prvo lansirati svileni program za spavanje. Svoj početni brend kasnije je rebrendirala.
Zašto sam uradila rebranding
“Kada sam započela modni put osnovala sam brend Sleepweek fokusirajući se na korištenje svile iz deadstock-a. To je podrazumijevalo korištenje viška svile koje smo nabavljali sa tržišta EU, što je bio održiv i ekološki prihvatljiv način da stvorimo prelijepe i luksuzne proizvode. Naša prvobitna kolekcija bila je posvećena spavaćem programu, a naziv Sleepweek odražavao je tu specifičnost. Međutim, kako sam napredovala i učila više o održivim praksama u modi, poželjela sam da napravim korak dalje. Počela sam istraživati tkanine koje nastaju od otpada, jer sam željela doprinijeti još većem smanjenju ekološkog otiska naše proizvodnje. Znajući da mnogi brendovi već koriste svilu, željela sam na tržište donijeti nešto potpuno novo i drugačije, ali istovremeno ne odustati od svog prvobitnog cilja – koristiti tkanine koje su ugodne i zdrave za kožu. Tako je nastao Magbago. Naziv je inspirisan filipinskom riječju za promjenu, što simbolizuje naš prelazak ka inovativnijim i održivijim praksama. Magbago predstavlja našu posvećenost istraživanju i korištenju naprednih, održivih materijala. Naprimjer, koristimo tkanine napravljene od narandžine kore, (Orange fiber) to je tkanina napravljena od ostataka kore narandže, zatim Banana fiber čija vlakna su dobivena iz stabljika banane. Milk fiber je proteinsko vlakno izdvojeno iz mliječnih proteina, Soya fiber vlakno proizvedeno od sojinih proteina. Ovo su samo neki od ekološki prihvatljivih tkanina koje koristimo”, govori Tamara.
Od ideje do realizacije, održiva moda iziskuje ozbiljne finansije i nije nimalo jeftin poduhvat.
„Mislim da je generalno biti održiv u bilo kojem biznisu jako skupo, jer održivost nije jedan krajnji cilj koji mi definišemo, dostignemo ga i tu smo završili. Održivost podrazumijeva konstantnu inovativnost i poboljšanje procesa proizvodnje, proizvoda ili usluge. Jako je skupo i zahtjevno posebno na početku kada treba da napravite gotov proizvod i implementirate elemente održivosti. Nedostatak resursa dodatni je problem, ja naprimjer, materijale uvozim, ne proizvodimo ih ovdje jer prosto nema mogućnosti, i to je onaj glavni problem, osim što morate da inovirate, morate i da iznalazite način kako da dođete do kapitala, do fondova Evropske Unije, svih potrebnih certifikata, cijeli je to niz koraka koji morate da ispunite da bi bili održivi“, pojašnjava Đurić čiji brend, osim što ima svoje kupce na domaćem tržištu također je izvozno orjentiran. I u tom pogledu dijeli sudbinu drugih brendova iz raznih industrija koje iz BiH izlaze na inozemna tržišta. Online platforme su njeno sredstvo plasmana proizvoda na tržišta izvan BiH.
Smart etikete i digitalni pasoš proizvoda
“Imam web sajt, koristim platformu Orea za bh. i hrvatsko tržište a u pripremi smo da izađemo preko jedne svjetske platforme koja podržava nezavisne brendove na evropsko tržište, međutim, šta je tu problem, naravno izvoz, generalno ne samo meni nego svima u BiH koji imaju fizičke proizvode. Posebno malim biznisima, startupovima je jako teško da nešto izvezu, zbog cijene poštarine koja je jako skupa. Kada se izvozi iz BiH naš finalni proizvod bude dosta skuplji našim kupcima u inostranstvu, i to je nešto što moramo da riješimo. Nadam se da će i država imati sluha i da će iznaći potrebne mehanizme”, kaže Tamara.
A, neki od njih su i post olakšice.
“To znači da se napravi dogovor sa velikim svjetskim kurirskim službama kao što su DHL ili Fedex naprimjer, ili da mi kao izvoznici dobijemo određene podsticaje kako bismo mogli svoje cijene u startu nešto malo da spustimo da bi nadoknadili razliku do cijene krajnjem kupcu koji je iz inostranstva. Jako je važno da se napravi jedna inicijativa koja bi olakšala izvoz, naša ekonomija treba da ide u tom pravcu, jer ima potencijal”, ističe Tamara.
Osim što je bila pionir u stvaranju jednog održivog modnog brenda u BiH, Tamara također osluškuje tržište i prati korak savremenog poslovanja. Njeni odjevni predmeti dolaze sa smart etiketom koje su dio takozvanog phygital segmenta, što ovaj bh. modni brend čini i jednim od najinovativnijih brendova na našem tržištu.
“Naše smart etikete funkcionišu tako što kupci jednostavno prislanjaju svoj pametni telefon na komad odjeće, nakon čega se na ekranu otvara prozor sa svim potrebnim informacijama o proizvodu. Ove informacije uključuju standardne podatke koje biste inače našli na fizičkoj etiketi, poput sastava materijala, uputstava za pranje i održavanje, ali idu i dalje od toga; pružaju dodatne informacije kao što su promotivni materijali, linkovi ka našem website-u i dugmetu za direktnu podršku putem chata.
Phygital je s druge strane termin koji spaja fizički i digitalni svijet, stvarajući jedinstveno korisničko iskustvo koje kombinuje prednosti oba svijeta. Phygital pristup omogućava nam da pružimo detaljnije i interaktivnije informacije o našim proizvodima nego što bi to bilo moguće sa standardnim, fizičkim etiketama. Smart etikete su temelj za buduće implementiranje Digital Product Passport-a (Digitalni pasoš proizvoda), koji će omogućiti još detaljnije praćenje i verifikaciju proizvoda tokom cijelog njegovog životnog ciklusa”, pojašnjava Tamara.
Kada govori o modi i o planovima za zimsku kolekciju koja će biti kombinacija luksuza, sofisticiranosti, udobnosti i održivosti, i koja će biti objedinjena u limitiranoj koleciji za žene u biznisu, jasno je da je naša sagovornica svom brendu pripremila put sa svijetlom budućnošću koji će postavljati nove standarde u održivoj modi.
“Primjena principa cirkularne ekonomije u svim segmentima poslovanja je ključna komponenta naše strategije. Kreiramo odjeću koja je dugotrajna i otporna na trendove i mi nismo samo brend, već pokret ka održivijoj, zdravijoj i stilizovanijoj budućnosti i moja glavna motivacija je strast prema modi i želja da doprinesem pozitivnim promjenama u industriji”, poručuje Tamara.
Kako nastaje svila iz narandžine kore?
“Taj materijal se dobija upotrebom bio dizajna, a kao početni materijal koristi se otpad koji ostaje iz prehrambene proizvodnje, konkretno ovdje pričamo o kori narandže koja bi se bacila i koja bi završila na deponiji, se iskorištava tako što se iz nje izvlači celuloza koja se zatim određenim tehnološkim i bio dizajnom ponovo vraća u celulozu, naravno iz toga nastaju tkanine, tako da je taj materijal biorazgradiv i potpuno održiv”.
