Problem je nedostatak profesionalnih menadžera, posebno u državnim kompanijama, pa je upitno hoće li domaća privreda naći alternativna tržišta.
U prvih devet mjeseci ove godine vrijednost izvoza iz BiH iznosila je 12,65 milijardi maraka, što je za 6,4 posto manje nego u istom periodu 2022., saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH. Od januara do septembra vrijednost uvoza iznosila je 20,76 milijardi KM, pokrivenost uvoza izvozom 60,9 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit iznosio je 8,11 milijardi KM.
Pad robne razmjene s inozemstvom većim dijelom je uzrokovan krizom na evropskom tržištu i padom potražnje na tržištu EU, posebno Njemačke, na koju je većim dijelom naslonjena bh. ekonomija, kaže Aziz Šunje, profesor Ekonomskog fakulteta UNSA-e.
Politička situacija
– Budućnost se ne može anticipirati, posebno u ovim vremenima, osim u scenarijima koji su mogući. Vidite šta se dešava s Ukrajinom, Bliskim istokom, kad pogledate političku situaciju, ovo ne ide na dobro. U najgorem scenariju, u slučaju širenja sukoba, bit će važno samo da preživimo – kaže prof. dr. Šunje.
Kada je o BiH riječ, problem je nedostatak profesionalnih menadžera, posebno u državnim kompanijama, pa je upitno hoće li domaća privreda naći alternativna tržišta i nadomjestiti pad izvoza.
Državna preduzeća
– Nažalost, potražnja za proizvodima namjenske industrije je vrlo visoka u svjetskim razmjerama. To je industrija koja ima relativno povoljno okruženje, visoke profitne stope, ali, kada to ogolite, vidimo da mi, u principu, osim metaka i detonatora, ništa i ne proizvodimo. Radi se uglavnom o državnim preduzećima, a problem državnih preduzeća je generalno loš menadžment, kontroliran od političkih partija na vlasti – ističe prof. dr. Šunje.
CEFTA i EU
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz u zemlje CEFTA-e u prvih devet mjeseci 2023. iznosio je 2,35 milijardi KM, što je za 5,4 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,43 milijarde KM i za 6 posto je manji u odnosu na 2022.
Prenosi avaz.ba
