Izvoz tekstila, odjeće, kože i obuće iz BiH u prva tri kvartala prošle godine iznosio je oko 1,33 milijarde KM i veći je za 228,4 miliona KM ili 21 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz povećan za 335,5 miliona KM ili 23 odsto, a iznosio je oko 1,8 milijardi KM.
Izvoz je povećan u skoro svim tarifama, osim svile, šešira, kapa, navedeno je u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.
Vrijednosno ova grana privrede BiH najviše izvozi obuću i kamašine, u vrijednosti od 629,2 miliona KM, što je više za 116,6 miliona KM ili 23 odsto u odnosu na prvih devet mjesec 2021. godine.
“Obuću, kamašine i dijelove obuće i dalje najviše izvozimo u Italiju. U analiziranom periodu je izvoz prema Italiji zabilježio mali pad, dok je vrijednosno izvoz najviše porastao u Njemačku za 20,8 miliona KM ili 33 odsto”, ističe se u ovoj analizi.
Top izvozna tržišta za ove proizvode su uglavnom zemlje EU, dok su među top izvoznim proizvodima i odjeća i dijelovi odjeće pleteni /272,7 miliona KM/ i odjeća i dijelovi odjeće osim pletenih 230,5 miliona KM.
Kada je riječ o uvozu, u BiH se u prva tri kvartala lani vrijednosno najviše uvozila odjeća i pribor za odjeću i to pleteni – 323, 6 miliona KM, obuća, kamašine 313,4 miliona KM, odjeća i pribor za odjeću, osim pletenog 227,1 milion KM, te sirova koža 208,1 milion KM.
“Vrijednosno najveći uvezeni proizvod predstavlja odjeća i pribor za odjeću i to pleteni. Uvezena vrijednost iznosi 323,6 miliona KM, što predstavlja povećanje od 75,4 miliona KM ili 30 odsto”, navodi se u Infokomu.
Žitarica smo uvezli u ukupnoj vrijednosti od 253,9 miliona KM, što je povećanje od 100,2 miliona ili 65 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
“Od žitarica smo najviše uvozili pšenicu i suražicu u vrijednosti od 140,8 miliona KM, najviše iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, te kukuruz u vrijednosti od 93,5 miliona KM, najviše iz Srbije i Hrvatske. Proizvoda na bazi žitarica je uvezeno u vrijednosti od 215,7 miliona KM. Od ove grupe proizvoda najviše uvozimo hljeb, peciva, kolače, kekse i ostale pekarske proizvode u vrijednosti od 137,6 miliona KM, i to najviše iz Srbije, Hrvatske i Turske. Meso smo uvezli u vrijednosti od 302,8 miliona KM, što je povećanje od 73,1 miliona ili 32 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. U najvećoj vrijednosti smo uvezli goveđe meso, svježe ili rashlađeno, i to u vrijednosti od 188,1 miliona KM, a najviše iz Italije, Holandije, Poljske i Njemačke”, navodi se u analizi.
Top uvozna tržišta ovih proizvoda su Hrvatska i Turska, iz kojih je i vrijednosno porastao uvoz u analiziranom periodu.
Od hrane najviše izvozimo masti i ulja, u uvozu dominira meso
U izvozu vrijednosno najviše učestvuju: masnoće i ulja biljnog i životinjskog porijekla, mlijeko i mliječni proizvodi, te voće za jelo.
Od masnoća, izvoz se najviše odnosi na ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka u vrijednosti od 82,8 miliona KM, a najviše se izvozilo u Austriju, Sloveniju, Filipine i Hrvatsku.
Od mlijeka i mliječnih proizvoda najviše izvozimo mlijeko i pavlaku, u vrijednosti od 50,8 miliona KM, a najviše izvozimo u Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Od voća za jelo najviše izvozimo orašaste plodove, i to u vrijednosti od 51,7 miliona KM, a najviše u Srbiju, više od 20 miliona KM.
