Samo 15 posto djece u BiH uključeno u predškolsko obrazovanje

Prema posljednjem izvještaju Svjetske banke, kojeg je finansirala Evropska unija (EU), više od polovine mladih u BiH je nezadovoljno svojim srednjim obrazovanjem, a više od 25 posto ističe da stečena znanja i vještine nisu u skladu sa potrebama tržišta rada – što doprinosi stopi nezaposlenosti mladih u BiH od gotovo 47 posto.

U izvještaju je navedeno da BiH ima jedan od najnižih nivoa pristupa predškolskom obrazovanju u regiji – samo 15 posto djece je uključeno u predškolsko obrazovanje, dok je u EU prosjek 95 posto.

Iz Svjetske banke ističu da takvi podaci zabrinjavaju s obzirom na jake svjetske dokaze o značaju obrazovanja u ranom djetinjstvu za sticanje osnovnih kognitivnih i socio-emocionalnih vještina i pomaganje pojedincima da izađu iz siromaštva.

Pojašnjavaju da je potreba roditelja za predškolskim obrazovanjem jako velika u određenim urbanim područjima, ali postojeća infrastruktura i finansiranje nisu dovoljni da zadovolje potrebe. U mnogim općinama, nema ni jedna predškolska ustanova. Problem je još veći u ruralnim područjima, gdje je i nezaposlenost viša a prihodi manji, te postoje i kulturne norme u pogledu brige o djeci, što sve dodatno ograničava pohađanje predškolskog obrazovanja.

Dodaju da je obrazovanje u BiH je također izrazito iscjepkano, sa čak 14 organa nadležnih za obrazovanje, u zemlji sa tek 3,3 miliona stanovnika i 422.645 učenika. Stoga ne treba da iznenađuje što izdaci za zaposlene zvaničnike, nastavnike, direktore i nenastavno osoblje čine preko 90 posto potrošnje na obrazovanje, u poređenju sa prosjekom EU od 77 posto. To ostavlja vrlo malo prostora za nabavku nastavnog materijala i opreme, obuku nastavnika, poboljšanje uslova za učenje i boravak u školi.

Međutim, iako trendovi pokazuju da je pristup predškolskom obrazovanju u BiH nizak, isto se ne može reći za osnovno i srednje obrazovanje, gdje su stope upisa dosta visoke: 90, odnosno 77 posto. Uprkos tako velikom pristupu, osnovnom i srednjem obrazovanju nedostaje kvalitet jer se u poređenju sa drugim zemljama u regiji relativno malo vremena provodi na nastavi, čime se ograničavaju mogućnosti za učenje. Ta razlika znači da učenici tokom svog školovanja propuste ekvivalent od više od 100 dana nastave.

Podsjećaju da su ta pitanja kvaliteta i relevantnosti obrazovanja istaknuta i kroz učešće BiH u Programu ocjenjivanja učenika (PISA), u kojem je izvršeno testiranje 15-ogodišnjih učenika iz čitanja, matematike i prirodnih nauka. BiH je po prvi put učestvovala u tom testiranju, a rezultati pokazuju da je između 50 i 60 posto uključenih učenika pokazalo “loš učinak”. To znači da više od polovine učenika nije pokazalo osnovna znanja iz čitanja, matematike i prirodnih nauka, u poređenju sa prosjekom od 31 posto takvih u Evropi i Centralnoj Aziji (ECA) i 24 posto u EU.

Iz Svjetske banke naglašavaju da su nastavnici srce svakog obrazovnog sistema, ali da je u BiH nastavnička profesija relativno neprivlačna, dijelom zbog teških uslova rada u mnogim školama. Plate nastavnika su u rangu plata u javnom sektoru, skoro 25 posto veće od prosjeka u privatnom sektoru. Međutim, razlike između pojedinih dijelova zemlje su drastične. Bitno je pomenuti da plate nastavnika u BiH zavise i od njihovog obrazovanja i radnog staža – faktora koji nisu nužno povezani s poboljšanjem znanja učenika. Prilike za profesionalni razvoj su ograničene, a pedagoški zavodi imaju ograničene kapacitete – što dovodi do velike ovisnosti o programima donatora i nevladinih organizacija. Direktori, koji bi trebali provoditi vrijeme pomažući nastavnicima, fokusiraju se ne na pružanje podrške za nastavu nego na administrativne poslove.

Također, tvrde da nije ni čudo što je Bosna i Hercegovina prema Indeksu ljudskog kapitala Svjetske banke rangirana na 58. mjestu od 157 zemalja. Ljudski kapital podrazumijeva znanja, vještine i blagostanja koje ljudi stiču tokom cijelog života, što im omogućava da svoj potencijal ostvare kao produktivni članovi društva. U BiH će djeca, tako gledano, tokom života ostvariti samo 62 posto od produktivnosti koju bi mogli ostvariti da su imali puno obrazovanje i potpuno zdravlje – u poređenju sa 72 posto u Hrvatskoj, odnosno 76 u Srbiji. Taj gubitak potencijala dugoročno šteti zemlji i predstavlja prijetnju po njene ciljeve pristupanja EU.

Izvještaj o svjetskom razvoju za 2018. naglašava činjenicu da je kvalitet učenja najbitniji za razvoj kvalitetnog ljudskog kapitala. To znači da unaprjeđenje kvaliteta nastave i učenja u učionici i školi u cijeloj zemlji predstavlja put za povećanje ljudskog kapitala i omogućavanje iskorištavanja potencijala svih učenika u Bosni i Hercegovini.

Da bi se to učinilo, bitno je da zemlja obrazovanje tretira kao prioritet i to kroz tri ključna pristupa: Ocjenjivanje učenja kao ozbiljan cilj. Rezultati Programa međunarodnog ocjenjivanja učenika (PISA) za BiH će pomoći trasirati put za učenje, ali se mnogo više može učiniti na harmonizaciji ocjenjivanja učenja; Djelovanje na osnovu dokaza da bi se škole učinile pogodnim za učenje. Više informacija o dobrim praksama u BiH i šire bi moglo pomoći na usmjeravanju inovacija i intervencija na lokalnom nivou, te Usklađivanje aktera da se omogući da cijeli sistem bude pogodan za učenje. Koordinacija politika i aktivnosti od značaja za nastavnike, upravu škole, školske inpute i učenike je imperativ za unaprjeđenje učenja.

– Za učenike širom zemlje, ulaganje u obrazovanje je izuzetno značajno jer im omogućava pristup prilikama i rast do punog potencijala – saopćeno je iz Svjetske banke.