Zbog uništene pruge nakon poplava, na “klizištu” i kompanije u BiH

Oko 50.000 evra. Toliko fabrika “GIKIL” u blizini Tuzle prosječno dnevno troši novca više da bi dostavila koksni ugalj iz Luke Ploče u Hrvatskoj.

Ugalj joj je potreban za proizvodnju, između ostalog, metalurškog koksa.

Njihov ugalj je “zarobljen” u Luci Ploče među 400.000 tona razne robe koja, prema navodima Željeznica Federacije BiH, čeka na transport u Bosnu i Hercegovinu. Prevoz je do sada vršen željeznicom.

Tamo stoji od prošlog četvrtka kada je zbog poplava i klizišta prekinut željeznički i cestovni saobraćaj na jugu BiH, što je glavna saobraćajnica između Luke i ostatka zemlje.

“Koksna baterija (peć) koja radi u GIKIL-u nema mogućnost zaustavljanja, što znači da se tehnološki minimum baterije mora održavati pod bilo kojim okolnostima. Svako prolongiranje rješavanja problema povlači sa sobom najcrnji scenarij, a to je potpuni prestanak proizvodnje koksa u Lukavcu”, navodi iz ove kompanije za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prekinuta željeznička i cestovna komunikacija na jugu BiH predstavlja ekonomsku žilu kucavicu zemlje, povezujući BiH sa Evropom i svijetom preko Luke Ploče.

‘Proizvodnja nam je već na minimumu, dugoročno je upitan i opstanak’

U fabrici “GIKIL” u Lukavcu kod Tuzle, na sjeveru BiH, koja zapošljava blizu 1.000 radnika za RSE navode da su bili primorani na smanjenje proizvodnje na minimum, nakon što je u Luci Ploče ostalo zarobljeno više od 100 hiljada tona koksujućeg uglja.

Radi se o specijalnoj vrsti uglja koja brodovima stiže iz Sjedinjenih Američkih Država i bez te vrste, kako kažu u Gikilu, nema proizvodnje.

Zbog toga se, kako ističu, pokušavaju snaći alternativnim načinom transporta.

Do kraja oktobra će, kako se navodi u pisanom odgovoru, Gikil platiti milion evra više troškove transporta, dok bi do kraja godine taj trošak mogao da iznosi i više od četiri i po miliona evra.

“U ovom momentu vrši se istovar prvih 10 kamiona sa ugljem koji se kreću alternativnim pravcima, još 30 je u putu, 30 čeka carinjenje, dok se novi brodovi koji plove prema luci Ploče preusmjeravaju u luke Bar (Crna Gora) i Rijeku (Hrvatska). Sve to ide jako sporo i otežano, i u najboljem slučaju ovim putevima i pravcima nastojimo dovesti između 30 i 40 posto količine sirovina u odnosu na 60 000 tona koliko smo mjesečno prevozili putem naših željeznica”, naveli su u GIKIL-u za RSE.

U toj fabrici pozivaju i da se pruga prema luci Ploče “što prije osposobi”, jer bi odugovlačenje samo za Gikil moglo imati nesagledive posljedice.

Prugom se, kako je za RSE navedeno u Željeznicama entiteta Federacija BiH, između ostalih, iz Ploča snabdijevaju i cementara u Kaknju, te Željezara u Zenici u centralnoj Bosni, a transportuje se i ugalj preko BiH za Srbiju.

Cisternama se prevozi i nafta prema Sarajevu i drugim dijelovima zemlje, te šećer, betonski i drugi proizvodi.

Željeznički saobraćaj prekinut je kod Jablanice u dužini od 17 kilometara, a na nekim dijelovima pruga visi u zraku, nakon što je klizište odnijelo cijeli nasip na koji su bile položene.

Još nema ni naznaka kada bi saobraćaj ponovo mogao biti uspostavljen, potvrdio je direktor Željeznica Federacije BiH, jednog od dva operatera u BIH, Enis Džafić.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH za RSE su naveli da nemaju podatke još uvijek o ekonomskim posljedicama.

Šta kažu u Luci Ploče?

U kompaniji “Luka Ploče” d.d. koja upravlja pretovarom u međunarodnom pomorskom saobraćaju za RSE su istakli kako će prekid saobraćaja uticati i na njihovo poslovanje, navodeći da je trenutno “teško procijeniti” o kolikoj šteti se radi.

“Traže se alternativna rješenja kako bi se ponovno uspostavio cestovni i željeznički transport, a svim našim partnerima i korisnicima u Bosni i Hercegovini stojimo na raspolaganju za svu potrebnu pomoć”, naveli su u Luci Ploče za RSE.

Ova luka jedna je od glavnih strateških hrvatskih luka za pretovar gotovo svih vrsta roba u međunarodnom pomorskom saobraćaju i smještena je u južnom dijelu jadranske obale, između Splita i Dubrovnika.

Ukupni godišnji pretovarni kapacitet Luke Ploče procjenjuje se na više od pet miliona tona generalnih i rasutih tereta, kako se navodi na web stranici Vlade Hrvatske, dok je ukupni kapacitet skladištenja tekućih tereta oko 600 hiljada tona.

Kada će pruga ponovo spojiti sjever i jug zemlje?

Interes da se pruga spoji što prije postoji i u Željeznicama Federacije BiH, jer, kako kaže direktor Enis Džafić za RSE, dnevni gubici iznose oko 150 hiljada evra.

Dodaje kako radnici Željeznica “intenzivno” rade na raščišćavanju pružnog pravca, te da je u određenim dijelovima već osposobljen saobraćaj.

Ključno je, kaže Džafić, pronaći pravo rješenje za dijelove gdje je pruga ostala u zraku, zbog čega nije mogao reći kada bi pruga mogla biti definitivno osposobljena.

“Okvirno, gledat ćemo u što kraćem periodu, imat ćemo informaciju, za dva-tri dana šta je to što je najprihvatljivije i najkraći period kad projektanti dostave svoje rješenje, jer se istovremeno traži, sagledava situacija integralno i za željeznicu i za cestovnih saobraćaj”, istakao je Džafić za RSE.

Prema njegovim riječima, Željeznice FBiH mogu osigurati plate u naredna dva mjeseca, a podršku očekuju od entitetske Vlade.