Kakve sve negativne efekte donosi nedovoljan, ali i pretjeran pritisak u pneumaticima, podjseća sajt Polovni automobili.
Mnogi vozači nevjerovatnu pažnju posvećuju izgledu svog auta – redovno ga peru i usisavaju, zatamnjuju stakla, kupuju atraktivne alu felge, ugrađuju ksenone, itd.
Međutim, na pritisak u gumama slabo obraćaju pažnju; nekoliko puta godišnje. Obično kada mjenjaju zimske/ljetne ili pred neki duži put. Pritom zaboravljaju da je pritisak u gumama neuporedivo važniji od svih gore navedenih stvari.
Pogledajmo kakve sve negativne efekte donosi nedovoljan, ali i pretjeran pritisak u pneumaticima.
Veća potrošnja goriva
Gume koje nisu dovoljno napuhane pružaju veći otpor pri kotrljanju i samim tim automobil troši više goriva.
Iznenađujuće, ali mnogim vozačima ova činjenica nije dovoljan motiv da redovno provjeravaju pritisak u gumama, iako štede na mnogim drugim stvarima na kojima nipošto ne bi trebalo da štede.
Gume se brže troše
S obzirom na to da nedovoljno naduvana guma više „legne“, to znači da će prilikom svakog okretaja točka više da se deformiše, pa i njena unutrašnja struktura trpi veći stres (ubrzava se zamor materijala).
Ova pojava dovodi do više negativnih efekata – između ostalog, do lakšeg oštećenja prilikom nekog udarca ili npr. penjanja na ivičnjak.
Takođe, guma se više grije, naročito pri višim brzinama, što doprinosi tome da se brže troši gazeća površina, naročito spoljni dijelovi, a može da dođe i do oštećenja samih bokova gume ukoliko je pritisak baš nizak.
Gume se neravnomjerno troše
Zbog nedovoljnog pritiska guma ne leži svojom gazećom površinom na odgovarajući način, što dovodi do neravnomjernog trošenja. Do toga će naročito dolaziti pri brzoj vožnji po krivinama, oštrim startovima i kočenju.
Ukoliko guma već pretrpi ozbiljnije posljedice, a vi je onda napušete na ispravan pritisak, ponovo imamo problem pošto gazeći sloj nije ravnomjerno istrošen, pa to može da se iskaže npr. neadekvatnim ponašanjem automobila, naročito pri oštrijim manevrima.
Može da bude i raznih drugih posljedica manje ili više primjetnih. Isto važi i za gume napuhane na pritisak viši od propisanog – tada će se više trošiti sredina gazećeg sloja.
Lakše dolazi do oštećenja i gume i felge
Nedovoljno napuhana guma se više ugiba kada naiđe na prepreku, pa lakše dolazi do oštećenja.
Ova pojava je prisutna kako pri vrlo malim brzinama, npr. kada se penjete na ivičnjak, a naročito kada većom brzinom pređete preko udarne rupe sa oštrim ivicama, pređete preko većeg kamena i slično.
U takvim situacijama može lakše da dođe i do oštećenja felge, ali i kombinacije oštećenja felge i isječene gume koju vulkanizer više ne može da popravi.
Čak i kad ne dođe odmah do vidljivih oštećenja, unutrašnja struktura može da pretrpi posljedice, pa se lakše pojavljuju tzv. klobuci na bokovima, trešenje pri određenim brzinama i slično.
“Teži” upravljač
Što je niži pritisak od preporučenog, volan će biti teži za okretanje.
Ova pojava smeta kako kod skretanja pri malim brzinama i parkiranju, tako i pri bržoj vožnji po krivinama, kada može da bude čak i opasno.
Rizik u krivinama
Kada skrećete, nedovoljno napuhana guma ne pruža dovoljnu stabilnost i odgovarajuće „držanje“ asfalta, pa može doći do rizičnih situacija.
Takođe, ukoliko ste prinuđeni da iznenada promjenite traku kako biste izbjegli neku prepreku, rizik postaje neuporedivo veći zbog nepredvidivog ponašanja automobila.
Negativni efekti previsokog pritiska
Neravnomjerno trošenje gazeće površine (više se troši centralni dio), slabije kočenje, lošije držanje u krivinama (manja kontaktna površina gume i asfalta), lakše proklizavanje pogonskih točkova prilikom kretanja po klizavom asfaltu, neudobnija vožnja, negativan uticaj na razne elemente ovjesa…
Različit pritisak u gumama
Razni bezbjednosni sistemi su kalibrisani prema dimenzijama pneumatika.
Ukoliko postoji veća razlika između pritiska u gumama, to može da zavara neke od sistema kao što su sistem za kontrolu proklizavanja pogonskih točkova, ESP ili ABS, pošto oni između ostalih podataka koriste i podatke koje šalju senzori ABS-a (oni mjere brzinu okretanja točkova).
Stoga neki od ovih sistema mogu da se nepotrebno aktiviraju ili neadekvatno reaguju u slučaju potrebe.
Koliko često treba mjeriti pritisak u gumama?
Preporučuje se jednom mjesečno. Većini vozača ovo djeluje paranoično, ali mnogo je razloga da bar jednom u 30 dana provjerimo jedini kontakt koji naš automobil ima sa asfaltom. Stvar je u tome što su gume napravljene od takvog materijala koji propušta vazduh.
Da, dobro ste pročitali – gume su porozne i malo po malo propuštaju vazduh, bez obzira na vrstu, kvalitet, starost ili sezonu kojoj su namjenjene.
Stoga iako kupite najkvalitetnije gume proizvedene prije mjesec dana – one će vremenom da gube pritisak. Argumenti u stilu kako je neko vozio dve godine bez mjerenja pritiska u gumama i nikad nije imao nikakvih problema apsolutno ne menjaju ovu činjenicu.
Dakle, nije u pitanju nikakva zavjera „gumarske mafije“ – pritisak u gumama možete sami besplatno da mjerite.
Pritisak se mjeri kada su gume hladne
Razlog zbog kojeg se pritisak u pneumaticima mjeri kada su hladni, odnosno kada auto nije vožen bar sat vremena, jeste činjenica da se oni u vožnji griju, a viša temperatura vazduha u gumama dovodi do povećanja pritiska.
Ne zaboravite rezervni točak
Pošto je rezervni točak obično „skriven“ ispod poda prtljažnika, mnogi vozači prosto zaborave na njega. Tek kada dođe do probušene gume i mjenjanja točka, shvate da je tokom godina guma na rezervnom točku izgubila mnogo vazduha.
Stoga uložite malo truda i provjeravajte i njega. Ukoliko imate tzv. „palačinku“, odnosno rezervni točak manjih dimenzija, proverite koji je pritisak propisan za njega.
Kako da znam koji pritisak je propisan za moje gume?
Pogledajte na naljepnici koja se obično nalazi na okviru vrata kod vozača ili sa unutrašnje strane poklopca rezevoara. Ukoliko je ne nađete, potražite u uputstvu za korištenje automobila.
Ne zaboravite da se kod mnogih automobila razlikuje pritisak za prednje i zadnje gume.
Dodatni razlozi za češću provjeru guma
Navedimo samo neke dodatne razloge:
• Možda ćete primjetiti neko oštećenje (npr. klobuk na bočnoj strani) na koji inače ne biste obratili pažnju
• Možda neka guma vrlo lagano gubi pritisak, ali opet brže nego što je to normalno. Redovnim proveravanjem to ćete na vreme primjetiti. U tom slučaju ne odlažite odlazak kod vulkanizera kako bi se utvrdilo u čemu je problem. Možda postoji neko izuzetno sitno oštećenje, možda je problem u ventilu, možda u felgi…
U svakom slučaju, bolje da rješite to što prije, nego da krenete na duži put i primjetite da je guma ozbiljno izgubila pritisak tek nakon mnogo stotina kilometara. Pritom, taj defekt zbog kojeg se gubi pritisak može tokom puta pri većim brzinama iznenada da postane znatno ozbiljniji.
Veći pritisak kad je auto pod opterećenjem
Treba podesiti pritisak u gumama kada je auto pod većim opterećenjem. Na primjer, idete na more, čitava porodica je u kolima, plus gomila stvari. Zato provjerite koji je odgovarajući pritisak kada je auto opterećen.
Negativni efekti vožnje automobila koji je maksimalno opterećen, slični su kao kad vozite neopterećen auto sa ispuhanim gumama. Jednostavno – zbog mnogo tereta gume će da „legnu“.
Koliko su precizni manometri na benzinskim pumpama i kod vulkanizera?
Nažalost, ovde stanje nije baš sjajno. Obično se više vjeruje vulkanizerima, mada oni nisu u obavezi da zvanično provjeravaju ispravnost svojih manometara.
Sa druge strane, benzinske pumpe obavezne su da jednom godišnje pozovu nekoga ko je ovlašten da obavi provjeru. Međutim, u praksi to se ne poštuje na svim pumpama.
Naravno, možete da kupite svoj manometar, ali tu se javlja isti problem. Kako da znate koliko je on tačan?
Ciene manometara kreću od samo desetak maraka pa dalje. Ukoliko se odlučite za tu opciju, savjetujemo da kupite neki iole kvalitetniji, mada ni za njega niko ne može da vam garantuje – osim ako ga ne odnesete u neku laboratoriju da ga provjere…
Sjvesni smo da nismo mnogo pomogli u donošenju odluke da li je najpouzdanije proveravati pritisak na pumpi, kod vulkanizera ili sopstvenim manometrom, ali situacija je jednostavno takva – i mi bismo voljeli da je ova oblast uređenija.
Zaključak
Dakle, gume treba provjeravati i zbog finansijskih razloga (potrošnja goriva, gume duže traju, štitite od oštećenja i gume i felge…), kao i zbog bezbjednosti.
Što se tiče tačnosti manometara, to ipak ne treba da služi da zanemarite provjeru pritiska.
Sretan put!
