Ovogodišnje laureate za fiziku povezuje najneobičniji objekt u svemiru – crna rupa; Roger Penrose pokazao je kako ona nastaje, a Reinhard Genzel i Andrea Ghez otkrili su ju u središtu naše galaksije.
Nakon jučerašnje objave ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu, danas u podne je Švedska kraljevska akademija znanosti obznanila ovogodišnje laureate za područje fizike. Polovica nagrade pripala je Rogeru Penroseu “za otkriće da je nastanak crnih rupa predviđen općom teorijom relativnosti”. Drugu polovicu dijele Reinhard Genzel i Andrea Ghez “za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u središtu naše galaksije”.
Tako je crna rupa, jedan od najneobičnijih objekata u svemiru, dobila simbolično priznanje postojanja, iz sfere znanstvene fantastike po crvenom tepihu ušla je u svijet realnosti. Barem za širu javnost. Za astrofizičare je crna rupa već desetljećima jednako stvaran objekt kao, recimo, Sunce. No, nije uvijek bilo tako. Sam Einstein nije bio sretan što njegova opća teorija relativnosti predviđa takve monstrume. Nadao se da se takvo predviđanje neće potvrditi opažanjima. No, potvrdilo se. I to na brojne načine. Pa je došlo vrijeme da se neke crnorupaše stavi na jednokratnu, ali izdašnu platnu listu Švedske akademije. Deset milijuna švedskih kruna (oko mil. eura), u omjeru 2:1:1, za Rogera Penrosea, Reinharda Genzela i Andreu Ghez.
