Ovi podaci bit će za povijesne knjige. Izgledaju jako dobro, izjavio je prije nekoliko dana za američki portal NPR John Grotzinger, profesor geologije iz California Institute of Technology (Caltech) i jedan od voditelja misije Curiosity na Marsu. Zatim je dodao da će povijesno otkriće biti predstavljeno na konferenciji American Geophysical Uniona koja se od 3. do 7. prosinca održava u San Franciscu.
Grotzingerova izjava odjeknula je kao bomba. Je li Curiosity na Marsu otkrio život, propituju sada radoznali mediji diljem svijeta. Uzbuđenje vlada i među znanstvenicima koji nagađaju što je sudbonosno otkrilo sofisticirano robotsko vozilo Curiosity.
Lansiran prije godinu dana (26.novembra 2011. godine), 2,5 milijardi dolara vrijedan Curiosity, formalno nazvan Mars Science Laboratory (MSL), najveća je, najskuplja i najambicioznija NASA-ina misija na Crveni planet. Nakon osam mjeseci putovanja i prijeđenih 567 milijuna kilometara, Curiosity se 6. kolovoza ujutro prema srednjoeuropskom vremenu uspješno spustio u krater Gale u blizini Marsova ekvatora. Bio je to prvorazredan znanstveno-tehnološki pothvat, ali i medijski spektakl.
Sedam minuta terora
Naime, spuštanje Curiosityja u trajanju od sedam minuta, koje su u NASA-i nazvali “sedam minuta terora”, bilo je najzahtjevnije u povijesti. Curiosity je ubrzo poslao prve slike, najprije crno-bijele, a onda u boji. Zatim je taj 900 kilograma teški rover, zapravo laboratorij koji sadrži 10 sofisticiranih instrumenta koji omogućavaju potragu za kompleksnim organskim molekulama, krenuo u obilazak terena. U rujnu je tako “nabasao” na kamen u obliku piramide visine 25 i širine 40 centimetara.
Neobični kamen nazvan je Jake Matijevic u čast NASA-ina inženjera rođenog u Chicagu u obitelji hrvatskih useljenika u SAD-u koji je preminuo krajem kolovoza od astme. Detaljnija analiza pokazala je da je kamen Jake Matijevic sličan stijenama na Zemlji, točnije oceanskim otocima poput Havaja, Svete Helene i Azorskih otoka te u zonama rasjeda kao što je Rio Grande.
No što je spektakularno u međuvremenu otkrio Curisity a što će ući u povijesne knjige?
– Ne znam što da mislim o toj NASA-inoj najavi. Ja o tome ne znam ništa, a čuo sam da i neki članovi tima koji rade na projektu Curiosity ne znaju na što se ta povijesna otkrića odnose – komentirao je dr. Matija Ćuk, mladi srpski astronom iz Instituta SETI. Ćuk je postao poznat diljem svijeta kad je prije nekoliko tjedana, zajedno sa Sarah Stewart, objavio studiju da je Mjesec nastao od Zemlje pri njezinu sudaru s planetom Theia prije 4,5 milijardi godina.
Organske molekule
– Moje iskustvo govori kako ono što znanstvenici misle da je vrlo važno može ispasti relativno nezanimljivo široj javnosti, posebno nakon povišenih očekivanja zbog tajanstvenosti. Nadam se da griješim, ali osobno ne očekujem ništa jako veliko: sigurno ne život, a ne vjerujem da su u pitanju i organske molekule na Marsu. No vidjet ćemo za desetak dana – rekao je Ćuk.
Korado Korlević, voditelj Zvjezdarnice Višnjan, kaže da je već pomalo zasićen povijesnim NASA-inim najavama. – Skeptičan sam. Ovakva najava ima smisla samo ako su našli život ili dokaze o njegovu postojanju u prošlosti – rekao je Korlević i podsjetio na to kako je NASA u decembru 2010. godine danima najavljivala “astrobiološko otkriće koje će utjecati na potragu za izvanzemaljskim životom”. Bilo je to u jeku afere WikiLeaks, kada je Julian Assange objavio povjerljive dokumente iz američkih veleposlanstava u svijetu.
(SodaLIVE.ba/Jutarnji)
