Sastav nekih vrsta uvoznog piva ne odgovara deklaraciji

U Bosni i Hercegovini se prodaju velike količine uvoznog piva kojem je istekao rok upotrebljivosti, te piva čija se deklaracija ne podudara sa sadržajem piva
Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, Bosna i Hercegovina uodnosu na broj stanovnika zauzima prvo mjesto kada je riječ o uvozu piva. U našu zemlju se godišnje uveze 12.000 šlepera piva, odnosno 1,4 miliona hektolitara (HL), što našu zemlje stavlja na čelo evropske liste uvoznika piva.

S ovim količinama pokriva se oko šezdeset procenata domaćih potreba, što je i u svjetskim razmjerama frapantan podatak, vjerovatno nezabilježen u povijesti pivarstva, posebno stoga što države putem proizvodnje piva kroz akcize i druge namete, ostvaruju ogromne prihode u svojim proračunima. Druga zemlja na listi uvoznika piva, naravno poslije BiH, je Francuska, koja uvozi oko 25 procenata ukupne potrošnje, a statistike govore da je evropski prosjek 13 odsto.

Tri multinacionalne pivarske kompanije Star Bev, Carlsberg i Heineken pokrivaju 97 odsto uvoza, plasirajući na naše tržište Jelen, Lav, MB, Nikšićko, Ožujsko, Karlovačko, Zlatorog, Laško, Stella Artois, Beck´s, Tuborg, Calsberg, Heineken, Amstel, Master i Pan pivo. Sve ove marke koje su se nekada uvozile sa „zapada“ proizvode se u Srbiji i Hrvatskoj, a proizvođači tvrde da su na nivou kvalitete koja se postiže u zemljama Evropske unije.

Da bi zaštitila interese potrošača Kantonalna privredna komora Tuzla je od nezavisne laboratorije naručila zvaničnu analizu svih vrsta piva koja se pojavljuju na našem tržištu. Rezultati su pokazali da domaće vrste piva sa hemijskog stanovišta odgovaraju propisima čl. 7 Pravilnika o kvalitetu piva propisanog Zakonom, što znači da su domaće pive dobrog ili odličnog kvaliteta, dok neka uvozna piva odstupaju od propisanih pravila, što znači da sadržaj ispisan na deklaraciji ne odgovara sastavu u boci.

U prevodu, na naše tržište nerijetko dolazi pivo lošijeg i sumnjivog kvaliteta. Primjera radi prilikom analize piva „Lav”, nalaz je pokazao velika odstupanja od zvanične deklaracije, te ovo pivo u odnosu na ispitane elemente s hemijskog stanovišta NE ODGOVARA propisima člana 7 Pravilnika o kvalitetu piva.

Također, analize su pokazale da se u Bosni i Hercegovini prodaju velike količine uvoznog piva kojem je istekao rok upotrebljivosti i koje ima različite vrijednosti alkohola ili ekstrakta od deklarisanih vrijednosti. Razlog tome su vjerovatno trenutno važeći zakonski propisi u kojima stoji da se na sva pića koja imaju više od pet odsto alkohola mora plaćati posebna akciza i na njemu treba biti posebna porezna markica.

Tako u budžet Države ulazi četiri puta manje novca nego je zakonom propisano, a uz saglasnost domaćih vlasti. Nažalost, na nivou Bosne i Hercegovine još uvijek ne postoji aktivna neovisna institucija i laboratorija, koja bi u kontinuitetu kontrolirala kvalitet uvezenoga piva i bar na temelju tih nalaza ograničavale uvoz piva lošega, odnosno nedeklarisanoga kvaliteta.

BMG

(SodaLIVE.ba)