Evropska unija priprema novu rundu digitalnih zakona koji bi mogli značajno promijeniti način korištenja društvenih mreža, a posljedice tih promjena osjetiće i građani Bosne i Hercegovine i zemalja zapadnog Balkana.
Nove mjere donose strožiju kontrolu digitalnih platformi, manje dezinformacija, ograničavanje ciljnih reklama, ali i drugačiji sadržaj koji će korisnici viđati na Facebooku, Instagramu i drugim mrežama. Cilj evropskih institucija jeste stvaranje sigurnijeg i kredibilnijeg digitalnog prostora, uz veći nadzor nad sadržajem koji se objavljuje i distribuira.
Već sada su brojni medijski portali, uključujući i one u BiH, primorani na dodatnu provjeru informacija kako bi izbjegli sankcije i smanjenje vidljivosti svojih sadržaja. Na društvenim mrežama posljednjih godina sve je manje lažnih i senzacionalističkih vijesti koje su ranije dominirale internetom.
Jedna od najvećih novina odnosiće se na mlađe korisnike interneta. Prema najavljenim pravilima, osobe mlađe od 16 godina više neće moći koristiti društvene mreže bez strožih provjera identiteta. Evropska unija već razvija posebne digitalne alate koji bi omogućili prepoznavanje maloljetnika bez ugrožavanja privatnosti korisnika.
Očekuje se i smanjenje personalizovanih reklama, pa bi korisnici rjeđe dobijali oglase na osnovu svojih pretraga, razgovora ili interesovanja. Takođe, algoritmi bi trebalo da favorizuju kredibilne izvore informacija, dok bi sadržaji sa sumnjivih i nepouzdanih stranica imali manji domet.
Iako BiH nije članica Evropske unije, velike tehnološke kompanije najvjerovatnije će ista pravila primjenjivati i na korisnike u regionu, jer neće razvijati posebne sisteme za tržišta izvan EU.
Nove evropske regulative izazvale su i snažne reakcije američkih tehnoloških kompanija, koje smatraju da ovakve mjere predstavljaju prijetnju njihovom poslovnom modelu i ograničavanje slobode govora. Upravo zbog toga digitalna politika postaje jedno od ključnih pitanja u odnosima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Analitičari smatraju da bi dugoročni razvoj odnosa Brisela i Vašingtona mogao imati direktne posljedice i na zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje se nalaze između evropskog regulatornog sistema i snažnog američkog političkog uticaja.
