Tihi i skriveni rast cijena najveća prijetnja potrošačima

Tako su od početka ove godine značajnije poskupjeli voće, povrće, kafa, struja, lijekovi i ogrjev. Upravo zbog rasta cijena kupovna moć potrošača je pala.

Kao i sve u Bosni i Hercegovini i cijene u trgovinama možemo podijeliti po entitetima, a onda i kantonima i gradovima. Ako cijene u BiH razložimo na entitete primjetit ćemo razliku. Tako je u martu ove godine kilogram hljeba u Federaciji BiH iznosio 2,40 KM dok je ista količina u Republici Srpskoj koštala za 40 feninga manje. Interesantna je uporedba cijena brašna po entitetima.

Sudeći po cijeni hljeba, očekivali smo i veću cijenu brašna u Federaciji, ali tabela govori drugačije, tj. da je kilogram brašna u Federaciji jeftiniji nego u RS-u.

Mlijeko, ulje i maslac, prema tabeli Federalnog minustarstva trgovine također su od 10 do 40 feninga skuplji u Federaciji nego u RS-u. Cijena kilograma hljeba koju smo naveli, ustvari je prosječna cijena izvedena iz tabele deset gradova u Federaciji. Pomislili biste da cijena hljeba koja varira od kantona do kantona prati standard njenih građana, ali pojedinačni podaci nameću pitanje – Zašto je u Tuzli kilogram hljeba (2,70 KM/kg) skuplji nego u Sarajevu (2,50 KM/kg), kad je prosječna plaća u Sarajevu veća nego u Tuzli? Prema ovoj tabeli najjeftiniji je hljeb u Orašju (1,6 KM/kg), a najskuplji u Travniku, Goraždu i Širokom (2,80KM/kg).

“To znači da naši pekari zarađuju više ili da naši pekari imaju među sobom lidera koji diktira cijene tako da ovi manji pekari ne usuđuju se da izađu iz tog kolosjeka, jedino na taj način se to može objasniti“, pojašnjava Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.