Svjetski dan borbe protiv hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP) obilježava se svake godine 15. novembra. HOBP je bolest pluća praćena opstrukcijom (suženjem) disajnih puteva. Uzrok je pojačana zapaljenska reakcija pluća na inhalativne agense, koja dovodi do progresivne opstrukcije disajnih puteva.
Svjetski dan HOBP organizuje Globalna inicijativa za hroničnu opstruktivnu bolest pluća (GOLD) u saradnji sa zdravstvenim radnicima i grupama pacijenata sa tim oboljenjem. Cilj obilježavanja tog dana je podizanje svijesti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja te bolesti, kao i razmjena znanja o načinima smanjenja tereta HOBP-a širom svijeta.
Hronična opstruktivna bolest pluća je oboljenje srednje i starije životne dobi. Nastaje poslije dugogodišnjeg izlaganja štetnim faktorima, najčešće duhanskom dimu. Bolest napreduje sporo i tokom više decenija. Početni, rani stadijum se često ne prepozna. Prvi simptomi HOBP-a su dugotrajni kašalj, iskašljavanje, nedostatak zraka u toku fizičke aktivnosti. U početku se nedostatak zraka javlja pri većem naporu, a sa napredovanjem bolesti podnošenje napora je sve teže pa bolesnik ostaje bez daha u toku svakodnevnih aktivnosti kao što su penjanje uz stepenice, hod po ravnom ili čak jutarnje umivanje i oblačenje.
Prema mnogobrojnim ispitivanjima, 80 do 90 posto osoba s dijagnozom HOBP-a su hronični ili bivši pušači. Ipak, u znatno manjem procentu HOBP nastaje i kod nepušača, jer postoje i drugi faktori rizika za nastanak te bolesti. Tu spadaju prvenstveno izloženosti štetnim plinovima i česticama (posebno PM2,5) u ambijentalnom zraku, ali i nizu polutanata u zraku zatvorenog prostora (prašina, hemikalije, polutanti koji nastaju zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja itd), u kombinaciji s genetskom predispozicijom i preosjetljivošću dišnih puteva.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od hronične opstruktivne bolesti pluća boluje oko 50 miliona ljudi, a godišnje umre skoro tri miliona oboljelih osoba.
Svake godine GOLD bira temu i koordinira pripremu i distribuciju materijala i resursa potrebnih za obilježavanje Svjetskog dana HOBP-a. U više od 50 zemalja svijeta se provodi veliki broj aktivnosti koje organiziraju zdravstveni radnici, edukatori i ostali članovi zajednice, čineći taj dan jednim od najvažnijih svjetskih događaja za podizanje svijesti o zaštiti od te bolesti.
Ovogodišnja kampanja usredotočit će se na isticanje važnosti zdravlja pluća i kako se ranijim djelovanjem može proširiti obim prevencije i liječenja HOBP-a. To uključuje sprječavanje ranih faktora rizika, praćenje zdravlja pluća od rođenja, dijagnosticiranje bolesti u ranoj fazi i blagovremeno liječenje.
Rano otkrivanje bolesti značajno pomaže u zaustavljanju njenog razvoja i usporava oštećenje plućne funkcije. Pušenje cigareta je glavni faktor rizika za HOBP jer je inicijalni pokretač oksidativnog stresa i inflamatornog odgovora. Nažalost, HOBP se rijetko dijagnostikuje u početnom stadijumu. Mnogi pacijenti se javljaju ljekaru tek kad izgube više od 50 posto plućne funkcije. Održavanje zdravlja pluća uključuje izbjegavanje cigareta, zaštitu od zagađenog zraka u okolišu i radnoj sredini, kao i provođenje redovne fizičke aktivnosti i ostalih zdravih stilova života. Redovni ljekarski pregledi i pravilno uzimanje lijekova također mogu značajno pomoći u zaštiti od bolesti pluća.
Širom svijeta provode se inicijative za smanjenje tereta HOBP-a, uključujući programe prestanka pušenja, borbu protiv onečišćenja zraka u zatvorenim i vanjskim prostorima, kao i ispitivanje utjecaja štetnih faktora okoliša u djetinjstvu. Zlatni standard u dijagnostici HOBP-a je pregled plućne funkcije tj. spirometrija. Spirometrijom, kao dijagnostičkom metodom, mogu se otkriti početni stadijumi bolesti dok osoba još uvijek ne osjeća tegobe ili su vrlo blage i ne remete životnu aktivnost.
Budući da je prestanak pušenja najbolji način da se spriječi ili zaustavi daljnje napredovanje HOBP-a, ključne preporuke u borbi protiv te bolesti se odnose na povećanje broja zona slobodnih od duhanskog dima na javnim mjestima, čime se može pomoći u smanjenju broja pušača među mladima. Tu su i edukativno-promotivne kampanje i distribucija promotivnih materijala kojima se ističe štetni utjecaj duhanskih proizvoda na zdravlje, uključivanje edukacije o prestanku pušenja u obuku za zdravstvene radnike i studente medicine, zaštita od pasivnog pušenja poznatog i kao “cigaretni dim iz druge ruke” te provođenje preporuka Konferencije za temeljnu kontrolu duhana Svjetske zdravstvene organizacije, uključujući mjere koje se odnose na oporezivanje duhanskih proizvoda, oglašavanje i pakiranje.
(Izvor: Fena, foto: Zavod za javno zdravstvo FBiH)
