Izvor: Dnevni-list.ba
Njemačka agencija za zapošljavanje objavila je nedavno listu više od pedeset poslova koji su otvoreni radnicima izvan Europske unije. Među njima su medicinske sestre različitih profila, njegovatelji, inženjeri i tehničari za mehatroniku, električari i strojovođe, vodoinstalateri…
Prosječna njemačka neto plaća trenutačno iznosi oko 2000 eura, ovisno o težini posla i dodacima na plaću. Visokokvalificirani stručnjaci s radnim iskustvom u prosjeku zarađuju dvostruko više. Na stotine ljudi iz BiH sreću traži u Njemačkoj, brojni predaju zahtjeve za spajanje porodice, pokušavaju preko rodbine i prijatelja koji su već u Njemačkoj. Neki od njih pri tome ne biraju sredstva, sve kako bi pobjegli od nezaposlenosti i besparice, iako svjesni kako je život na Zapadu višestruko skuplji nego u BiH.
Lažirani certifikati
Dokaz o dovoljnom poznavanju njemačkog jezika jedan je od preduvjeta za izdavanje viza za duži boravak u Njemačkoj. Iz njemačke Ambasade u Sarajevu jučer su priopćili kako u posljednje vrijeme podnositelji zahtjeva njemačkoj Ambasadi uvijek iznova dostavljaju krivotvorene certifikate Goethe-Instituta. Budući da Goethe-Institut njemačkoj Ambasadi dostavlja popis s imenima onih koji su položili ispit, ove krivotvorine se primjećuju čak i onda kada su dobro urađene. Iz Ambasade ističu kako se u slučaju dostavljanja krivotvorene dokumentacije, zahtjev, naravno, mora odbiti.
– Dakle, dostavljanje krivotvorene dokumentacije se ne isplati! Novac koji se daje za krivotvorinu je bolje uložiti za pohađanje tečaja jezika – naglasio jeJens Wagner, glasnogovornik njemačke Ambasade. Charlotte Hermelink, direktorica Goethe-Instituta, navodi kako su dovoljno poznavanje jezika i odgovarajući certifikat važni koraci za uspješnu integraciju u Njemačkoj.
– Goethe-Institut će zainteresiranima rado dati savjete o ovoj temi – navodi Hermelink.
Potraga za krivotvoriteljima
Osim toga, oni koji su predali lažni certifikat dobiju od Goethe-Instituta zabranu polaganja ispita u razdoblju od jedne godine. Uz to prijete i kaznenopravne posljedice.
Budući da se radi o lažiranju isprave, Goethe-Institut iz Sarajeva proslijedio je nadležnom tužiteljstvu prijavu o lažiranju certifikata zajedno s imenima onih koji su te certifikate priložili prigodom traženja viza za duži boravak ili rad u Njemačkoj. Budući da je istraga u toku, više informacija o ovome nisu mogli dati. Cilj istrage nije toliko kažnjavanje onih koji su prevareni i koji će zbog predavanja lažne dokumentacije izgubiti šanse za dobivanje viza koliko je cilj doći do onih osoba koji su od krivotvorenja certifikata napravili unosan biznis.
Sporazum Njemačke i BiH o zapošljavanju
Početkom oktobra 2013. u Sarajevu je dogovoren nastavak provedbe dogovora o posredovanju radnika iz BiH u SR Njemačku između Agencije za rad i zapošljavanje BiH i izaslanstva Savezne agencije za zapošljavanje SR Njemačke. Do sada je Agencija uspješno posredovala kod zapošljavanja više od 500 njegovateljica i njegovatelja. Njemačkim zakonom o priznavanju stranih diploma iz 2012. definirani su kriteriji i rokovi za priznavanje.
U međuvremenu je vrijeme za priznavanje stranih kvalifikacija znatno skraćeno. Ako kvalifikacija nije u potpunosti identična njemačkoj, postoji mogućnost djelomičnog priznavanja kvalifikacije uz obvezu doškolovanja u Njemačkoj. Od ključnog značaja je da se u najkraćem mogućem roku nauči makar dio njemačkog jezika nužnog za nesmetano obavljanje posla. Lažirani certifikati tu neće mnogo biti od pomoći.
Prosječna njemačka neto plaća trenutačno iznosi oko 2000 eura, ovisno o težini posla i dodacima na plaću. Visokokvalificirani stručnjaci s radnim iskustvom u prosjeku zarađuju dvostruko više.
Mislim da ste se prevarili u tome sta je bruto a sta neto….
Plate za zanatlije se krecu od 1200-1500 Eura netto
Tehnicari “ali oni koji se pomalo razumiju u struku” 1500-2000 Eura neto
Inzinjeri 2000-3000 Eura neto
Inzinjeri veliki strucnjaci 3000-3500 Eura neto
I kad se svi izdaci saberu, opet se isplati, jer se radi 8+1 sat pauze a vikend je svetinja…
najveci problem je sto svoju platu stvarno moras da zaradis,poslodavci ne gube vrijeme da objasnjavaju sta ti je poso ili znas ili neznas ilidovidenja.
Kako ko jarane, mnogi ljudi i u Njemackoj glume da su strucnjaci.
Samo se stranci teze dokopaju takvih poslova, jer jednostavno im teze pada na stranom jeziku dobro maglu da prodaju, ima ih i takvih, ali su veoma rijetki…
Ti u bilo koju drugu firmu da dodjes, bez obzira kakav si strucnjak ti si ipak pocetnik. Poslodavac je taj koji treba da te uputi u posao kroz neki vid obuke ili necega…
A ako i poslodavac skonta nakon isteka tvog probnog vremena da ti ustvari i nisi neki strucnjak. To se onda zove, poslodavac sam pao sam se ubio, i nije bas tek tako dovidjenja.
Vjeruj da se u Bosni vise radi u privatnom sektoru jer si stalno u nekom grcu da ces ostati bez posla, tako s-tobom se moze kako ko hoce, a u Njemackoj i nije bas tako.
Tamo drzava stoji iza svakog pojedinca, ako je zakonski u pravu.
Red,rad,disciplina… ili meraja. Jeste,tako je to.
Pitali jednom,jednoga,nedje : “Jel’ tesko bez posla?
Ma, nije bez posla, al’ bez para jes’ .”
…uhvatila naše policija tamo u Njemačkoj,odšarafljivaju bankinu na sredini autobana ,nisu znali preći na drugu stranu da se vrate…
…kaže, tažili naša dvojica posla tamo u Njemačkoj a, poslodavac rekao da smo lijeni i da nećemo da radimo,a oni rekli “Nismo mi lijeni,to su Crnogorci a,mi smo glupi!”…