“Starost stanovništva bit će znatno veća nego što je bila u prethodnom periodu, odnosno 1991, kada je obavljen posljednji popis i kada je starost stanovništva u prosjeku iznosila 33 godine. Sada će to sigurno biti negdje oko 40 godina“, rekao je Pašalić Srni.
Ovaj odnos bit će promijenjen, dodaje Pašalić, jer je odavno evidentan veći udio starog u odnosu na mlado stanovništvo, a indeks starenja se stalno povećava, što je karakteristično za ovaj prostor.
On smatra da će popis pokazati i znatne promjene u redistribuciji stanovništva po naseljenim mjestima na relaciji selo – grad, obrazovnoj strukturi i svim drugim strukturama koje se tiču stanovništva.
Pašalić očekuje da ukupan broj stanovnika bude približan dosadašnjim procjenama, odnosno nešto manji od četiri miliona.
Komentarišući spolnu strukturu, Pašalić ocjenjuje da je ona nešto veća u korist ženske populacije, pri čemu se ovaj odnos kreće između 49 i 51 posto u korist žena.
Nacionalni odnos stanovništva ne može se prognozirati, ali da je bilo promjena – to je jasno.
“Bilo je promjena u nacionalnoj strukturi po pojedinim naseljenim mjestima, a ukupan udio svakog konstitutivnog naroda kao i ostalih za sada ostaje samo da se popisom vidi i potvrdi. To su nepoznati podaci“, kaže Stevo Pašalić.
Kada je riječ o imovini, predviđa Pašalić, popis stanova i domaćinstava pokazat će kakva je njihova struktura, broj njihovih članova, ko čime raspolaže, kojim zemljištem itd…
“Popis će, nakon 22 godine, u najnormalnijim okolnostima pokazati promjene u brojnim obilježjima stanovništva“, kaže demograf Stevo Pašalić.
Prema njegovim riječima, predstojeći popis trebalo bi da da realan pregled stanja, a promjene u određenim strukturama su izvjesne.