Ovim zakonom se utvrđuju obveznici, visina i način izdvajanja i usmjeravanja dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom termoelektrana i korištenjem prostora i infrastrukture na kojem se nalaze instalacije, objekti i postrojenja za proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja.
Zakonom se propisuje obaveza javnih poduzeća i drugih pravnih osoba, koja ostvaruju prihod radom termoelektrana, da za prostore na kojima su izgrađene termoelektrane ili na kojima se nalaze instalacije za proizvodnju električne energije, odlagališta šljake, pepela i sličnog otpada nastalog radom termoelektrana, te deponije uglja, plaćaju novčani iznos naknade jedinicama lokalne samouprave (općinama i gradovima) u Federaciji Bosne i Hercegovine u skladu s odredbama ovog zakona.
Ova naknada uplaćuje se u budžet općine, odnosno grada, na čijem području se nalaze termoelektrane, instalacije ili zemljište na kojem se vrši odlaganje šljake, pepela i sličnog otpada, kao i deponije uglja, a iznosi 0,0015 KM po kilovat-satu proizvedene električne energije.
Visina naknade procentualno se usklađuje sa svakim povećanjem, odnosno smanjenjem cijene električne energije koju utvrđuje nadležno regulatorno tijelo za električnu energiju Federacije Bosne i Hercegovine i primjenjuje se od dana povećanja, odnosno smanjenja cijene električne energije.
Sredstva ostvarena po osnovu ovog zakona vode se na posebnom računu budžeta općina, odnosno grada i koriste namjenski za poboljšanje životnih uvjeta građana, a naročito za finansiranje ili učešće u finansiranju projekata iz oblasti zaštite okoliša, energetske efikasnosti i slično.
Također previđeno je njihovo korištenje za izgradnju komunalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnju objekata za poboljšanje zdravlja i kvaliteta života (vodovod, kanalizacija, centralno grijanje, lokalni putevi, mostovi, zdrastveni objekti i oprema), finansiranje projekata za lokalni ekonomski razvoj i slično.
Pravo na benefite po sličnom osnovu u Federaciji BiH već ostvaruju građani općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije i to temeljem Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacionih objekata. Na taj način, prema podacima iz 2010. godine, sedam općina u Federaciji naplatilo je ukupno 41,4 miliona konvertibilnih maraka.
Termoelektrane su locirane u dvije općine, Tuzli i Kaknju, a primjena ovog zakona previđena je od 1.1.2015. godine, stoji u obrazloženju Vlade FBiH.
