Koristite hladniji noćni vazduh da rashladite dom. Otvorite sve prozore ili rolete tokom noći i ranih jutarnjih sati kada je spoljna temperatura niža (ako je to moguće).
Smanjite količinu vrućeg vazduha unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.
Stavite zavjese, draperije, tende na prozore koji dobijaju jutarnje ili popodnevno sunce.
Objesite mokre peškire kako bi rashladili vazduh u prostoriji. No, nemojte zaboraviti da se time povećava vlažnost.
Ako imate uređaj za rashlađivanje, zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35 ˚C neće spriječiti bolesti vezane uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tečnosti.
Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana/kuće, posebno noću.
Ako vaš stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2-3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno da radite činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.
Potražite sjenu.
Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
Redovno koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, posebno djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti;
Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je je zamatanje u hladne mokre peškire, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge…
Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete napolje, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočare.
Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
Pijte redovno i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.
Posjetite porodicu, prijatelje i komšije koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tokom vrućih dana.
Razgovarajte o toplinskom udaru s porodicom. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član porodice treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
Ako je neko koga poznajete pod rizikom, pomozite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti bar jednom dnevno.
Ako uzimaju lijekove, provjerite s ljekarom koji ih liječi kakav uticaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tečnosti u tijelu.
Držite lijekove na temperaturi ispod 25 ˚C ili u frižideru (pročitajte uputstva o skladištenju lijeka).
Tražite savjet ljekara ako imate neku hroničnu bolest ili uzimate više lijekova.
Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju; što prije idite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tečnost koja sadrži elektrolite, a u slučaju da grčevi ostanu prisutni duže od jednog sata potrebna je medicinska pomoć.
