Razlozi za pojeftinjenje hrane, kako tvrde, jesu dobra godina za poljoprivredu, veća ponuda od potražnje i niža kupovna moć stanovništva.
Ima prostora
Fadila Hadžić, predsjednica Udruženja kluba potrošača Mostar, kazala je za “Avaz” da bi zbog niske kupovne moći bh. građana što prije trebali pojeftiniti, prvenstveno, brašno, ulje i mlijeko.
– Kupovna moć stanovništva vrlo je niska i svaki dan sve više opada, što je prvi znak da bi cijene artikala trebale ići dolje. Međutim, mi smo fenomen. Zakon ponude i potražnje svugdje određuje cijene na tržištu, ali to, očito, kod nas nije tako – kazala je Hadžić.
Hakija Porobić, stručnjak iz oblasti proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda te predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo, tvrdi da prostora za sniženje cijena ima za mnoge artikle.
– Osim pada cijena pšenice i drugih žitarica na berzama, cijene u našim trgovinama ostaju iste, iako bi to sniženje trebalo ići lančano. Prema informacijama kojima raspolažem, trenutna cijena hljeba kod nas vrlo je profitabilna pekarima. Osim pekarskih, ima još niz artikala gdje postoji mogućnost da se cijene snize – pojašnjava Porobić.
Ne gleda se kvalitet
Dodaje da niže cijene mlijeka, šećera, ulja ili brašna i za pet feninga mnogo znače.
– Zbog nezaposlenosti, niskih plaća i penzija, ušteda od pet ili deset feninga, posebno ako se radi o porodicama sa četiri ili pet članova, mnogo znači. Građani već odavno kupuju ono najjeftinije, ne gledaju kvalitet – kaže Porobić.
