GIKIL: Nema novca za arbitražu

Za troškove arbitražnog postupka u GIKIL-u potrebno izdvojiti više od milion KM koje tuzlanska Vlada nema, a u KHK-u traže ostavku NO GIKIL-a.Vlada Tuzlanskog kantona nema novca da plati troškove arbitražnog postupka koji je pred Međunarodnim sudom za arbitraže u novembru prošle godine protiv Vlade TK-a pokrenuo GSHL, jedan od osnivača lukavačke Global Ispat koksne industrije (GIKIL), piše Oslobođenje.

Beč ili Sarajevo

Ovo je u svom dopisu Advokatskom društvu Marić & Co. iz Sarajeva, koje će zastupati Vladu pred sudom, napisao kantonalni ministar industrije Srđan Mićanović, govoreći kako troškove treba platiti tužitelj, s obzirom na to da zbog akumuliranih dugovanja Vlada TK-a je jedva u stanju ispunjavati svoje zakonske obaveze.

Za troškove arbitražnog postupka potrebno je uplatiti više od milion KM, od čega GSHL treba platiti polovinu, dok Vlada TK-a i KHK, kao drugi suosnivač GIKIL-a, trebaju platiti po oko 260 hiljada KM.Podsjećamo, Vladu, odnosno resorno ministarstvo je GSHL, drugi osnivač lukavačkog GIKIL-a pored državnog KHK-a, prijavio arbitražnom sudu kako bi se riješila sporna pitanja proizašla iz realizacije ugovora o pristupanju, odnosno formiranju kompanije GIKIL između GSHL i KHK-a. Ovdje je zapravo riječ o dugovanjima GIKIL-a prema Stemcoru, britanskom dobavljaču, od oko 200 miliona KM, koje GSHL traži da plati KHK, odnosno Tuzlanski kanton.

„TK nije ničim doprinio nastanku spora povodom kojeg je pokrenut arbitražni postupak, niti je TK ugovorna strana u osnivanju GIKIL-a. Obaveza snošenja troškova postupka dovela bi u pitanje likvidnost budžeta, stoga Vlada nije u mogućnosti obezbijediti sredstva, te tražimo da troškove snosi tužitelj“, kazao je ministar Mićanović, traživši od advokata da o ovome obavijeste arbitražni sud.

Sporno je još nekoliko elemenata nacrta ugovora između stranaka i arbitara u ovom postupku. Kako je navedeno u ugovoru, a na čemu GSHL insistira, arbitražni postupak bi se trebao obaviti u Beču, a kao mjerodavno pravo predložili su norme austrijskog prava. Vlada TK-a je svom pravnom zastupniku i ovo napomenula kao odredbe koje treba promijeniti.

„Ugovorom o pristupanju KHK-u, sada GIKIL-u, stoji da će se na odnose između ugovornih strana, a naročito u pogledu primjene ovog ugovora, primjenjivati materijalno pravo BiH i FBiH. Arbitraža treba biti u Sarajevu, na bosanskom jeziku, s obzirom na to da je formirano preduzeće u BiH i da se tu nalazi sva materijalna dokumentacija potrebna u postupku“, dodao je Mićanović.Ministar je ubijeđen da za Tuzlanski kanton neće nastupiti nikakva novčana šteta, s obzirom na to da se u arbitraži obje strane moraju dogovoriti o svemu.

„Oni insistiraju na arbitraži. Ukoliko je žele, onda će morati platiti troškove“, kazao je Mićanović, te dodao kako Vlada planira podnijeti kontratužbu.„Još ništa nije definitivno. Razmišljamo i o tužbi, sagledavamo mogućnosti njenog podnošenja i učinit ćemo sve da zaštitimo državni kapital u GIKIL-u“, dodao je Mićanović.

Štetni ugovori

Dok se priprema arbitraža, uprava KHK-a pozvala je upravu zajedničkog preduzeća GIKIL da podnese ostavku, s obzirom na to da je sama kriva, kako kažu, za nastale troškove.„Pregledajući materijale za sjednice Skupštine GIKIL-a, jasno se vidi da je u periodu 2011 – 2015. GIKIL uknjižio negativno poslovanje od nevjerovatnih 117,8 miliona KM, što je skoro dostiglo osnovni kapital društva od 152,12 miliona KM. Uz ovo, uprava je potpisala štetan ugovor o nabavci uglja sa firmom Stemcor, po kojem osnovu je nastao dug od 165 miliona dolara prema Stemcoru“, kazao je direktor KHK-a Zuhdija Hasanhodžić, pozivajući predsjednika NO GIKIL-a Pramoda Mitala da podnese ostavku.Lukavački GIKIL je u teškoj situaciji. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci proizvodnja koksa je drastično smanjena, a u pitanje su dovedene i plate i sudbina 1.000 radnika.