To, međutim, ne znači da će i prema zvaničnim rezultatima popisa BiH imati toliko stanovnika, s obzirom na to da statističari u fazi obrade podataka trenutno razmatraju modele po kojima bi bilo tretirano rezidentno i nerezidentno stanovništvo, što će u konačnici utjecati i na zvaničan broj stanovnika.
Bez ovlasti
Iako takvu odluku donose isključivo predstavnici Agencije za statistiku BiH i entitetskih statističkih zavoda okupljeni u Centralni popisni biro, u ovaj proces uveliko se umiješala i politika, što je dodatno zakompliciralo ionako osjetljivu tematiku.
Naime, Vlada RS, iako nema nadležnost da se miješa u ovu oblast, na posljednjoj sjednici izrazila je stav da se prilikom određivanja ukupnog broja stalno nastanjenog stanovništva za svaku teritorijalnu jedinicu obavezno poštiva „princip konzistentnosti rezidentnog statusa s mjestom rada/školovanja“.
Praktično, to bi značilo da će broj stanovnika biti drastično smanjen i sveden samo na one koji u BiH borave konstantno. Najveću štetu na taj način pretrpjelo bi u ratu prognano bošnjačko stanovništvo.
Iako većina njih dobar dio godine provodi u matičnoj državi i namjerava se vratiti, primjenom pravila o školovanju i radu na određenoj teritorijalnoj jedinici, oni bi bili izbrisani iz „državne lične karte“, iako su u velikom broju popisani.
Kako saznajemo, o ovom pitanju lome se koplja i u Centralnom popisnom birou, u kojem srpski predstavnici zagovaraju stav kakav je zauzela i Vlada RS, dok ostali članovi insistiraju na liberalnijim kriterijima koji bi obuhvatili veći broj stanovništva, što je u skladu sa zakonom i preporukama međunarodnih posmatrača.
Uplitanje politike
Komentirajući ovakvu situaciju, prof. Hasan Zolić, ugledni bh. statističar, naglašava da se izvršni organ, odnosno Vlada RS, ne može miješati u pitanja koja su u isključivoj nadležnosti statističkih institucija. Smatra da je ovakav pritisak neprihvatljiv.
– Ako budu prihvaćeni prijedlozi za proširenje kriterija, broj stanovništva BiH bit će drastično smanjen. Popisano je 3,7 miliona, ali se očekuje da će u procesu određivanja rezidentnog stanovništva, a na osnovu odgovora od 1 do 7, taj broj biti smanjen za oko 200.000. Međutim, ako među kriterijima budu i odgovori iz 40. pitanja, što je stav Vlade RS, onda bi broj građana BiH bio manji za oko 270.000 – kazao nam je Zolić.
Proširivanje kriterija
Predviđeno je da za određivanje nerezidentnog, odnosno rezidentnog stanovništva budu korišteni odgovori s popisnice od 1 do 7, ali srpski predstavnici insistiraju da se to određuje i na osnovu odgovora broj 40, čime se proširuju kriteriji u odnosu na zakonsku normu.
To neslaganje izazvalo je nedavno i podjelu među članovima popisnog biroa, pa je šest njih glasalo za opciju predviđenu zakonom, dok je četvero srpskih predstavnika insistiralo i na proširivanje kriterija, uključujući i odgovore na 40. pitanje. S obzirom na to da zbog tog neslaganja dogovor nije postignut, srpski predstavnici pripremili su materijal Vladi RS, te je na osnovu njega ona i usvojila sporni zaključak.
