Najnoviji izvještaj Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) ponovo je pokazao da je jugoistočna Evropa – posebno Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Albanija – žarište najtežih posljedica aerozagađenja u Evropi. Upravo stanovnici ovih zemalja najviše trpe kada je riječ o skraćenju životnog vijeka uzrokovanog dugotrajnom izloženošću zagađenom zraku.
Prema podacima EEA, u ovim državama zabilježen je najveći broj izgubljenih godina života kod populacije starije od 30 godina. Agencija upozorava da je kvalitet zraka i dalje najveća prijetnja zdravlju Evropljana, ozbiljnija čak i od izloženosti buci, hemikalijama te toplotnim talasima koji su sve češći zbog klimatskih promjena.
Alarmantni podaci pokazuju da je u Evropi tokom 2023. godine zagađenje zraka uzrokovalo čak 182.000 smrtnih slučajeva, dok je 95 posto stanovnika urbanih sredina izloženo koncentracijama štetnih čestica koje značajno nadmašuju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
Kada je riječ o državama Evropske unije, Italija prednjači po broju smrtnih slučajeva i izgubljenih godina života povezanih s aerozagađenjem, a slijede je Poljska i Njemačka.
Suprotno tome, najsigurnije okruženje imaju stanovnici sjevernih i sjeverozapadnih evropskih zemalja. Švedska, Estonija i Norveška bilježe najmanje negativne zdravstvene posljedice, dok se Island izdvaja kao jedina zemlja u kojoj nije registrovan nijedan smrtni slučaj povezan s kvalitetom zraka. U Finskoj je, prema EEA, zabilježeno 34 smrtna slučaja povezana s dugotrajnom izloženošću česticama PM2.5.
Ovi podaci još jednom potvrđuju urgentnu potrebu za snažnijim mjerama zaštite zraka na Balkanu, ali i za sistemskim pristupom koji će osigurati zdravije okruženje i duži životni vijek stanovništva.
