U parlamentarnu proceduru su ponovo upućeni novi zakoni o doprinosima i porezu na dohodak u Federaciji BiH, ključni dio famozne i skoro zaboravljene Reformske agende. Kao što se i očekivalo, prate ih suprotni stavovi vlasti i opozicije.Opozicija smatra da su predložene promjene klasičan harač, da je vlada najavila samo promijeniti metodologiju, da efekat oporezivanja bude neutralan. Na oštre kritike reagovao je federalni premijer Fadil Novalić kazavši kako je sve to laž i sijanje panike.
Za portal Klix.ba Novalić kaže kako se na ova dva zakona radilo više od tri godine te kako su u izradu bili uključeni, sindikati, poslodavci i brojne ekspertske grupe.
“Efekat ova dva zakona će biti smanjenje opterećenja rada kako bi poslodavci ta sredstva mogli usmjeriti u povećanje plata radnika”, kaže on.
Novalić dodaje da kako su prijedloge zakonskih rješenja slale razne ekspertske grupe, tako su se u javnosti pojavile verzije zakona koje nisu konačne i neće biti u proceduri.
“Nadam se da će ovi važni zakoni dobiti podršku u parlamentu kako bi njihova promjena počela od početka naredne godine”, zaključio je premijer Novalić.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže kako su ova dva zakona ključna za FBiH, njenu ekonomiju te kako su oni prvobitno pisani prije četiri ili pet godina, uz nekoliko manjih izmjena u ovom periodu, a da se od tada mnogo toga promijenilo i više nije isto.
“Ako su tada možda imali smisla u ovoj formi, sada baš i nemaju. Od tada, ostali smo svake godine bez nekoliko desetaka hiljada radnika zbog iseljavanja. Broj penzionera je znatno povećan. Radna snaga je smanjena. U posljednje vrijeme imamo i znatan rast cijena, plate nisu čak ni iste, nego su manje, jer za istu platu možemo kupiti manje”, navodi on u svojoj analizi.
Ako u ovoj formi budu usvojeni zakoni, određene kategorije će plaćati znatno veće poreze, poput radnika na ugovorima o djelu, autorskih ugovora ili freelancera, dodaje.
“Za ugovore o djelu će se sada plaćati iste stope doprinosa kao i za puni radni odnos, dok se i dalje neće moći koristiti usluge zdravstvenog osiguranja, iako će se povećati stopa doprinosa. Freelanceri će najgore proći. Umjesto dosadašnjih 10+4 posto, sada će plaćati 13+32,5 posto za svaku uplatu iz inostranstva“, napisao je.
Danas živimo u jednom potpuno drugom vremenu, nastavlja on, gdje ovi zakoni trebaju ispuniti sasvim jednu drugu svrhu, a to je da kroz značajnije rasterećenje poreza i doprinosa, poslodavci imaju manje izdatke za radnike, a radnici veće neto plate.
“Zajedno s kolegom Dinom Hadžialićem sam prvi put ovaj koncept predložio u 2017. godini, gdje bi ukupna stopa doprinosa iznosila 25 posto bruto plate, minimalna plata 750 KM, gdje se porez na dohodak od 10% ne bi plaćao na plate do 1.000 KM”, navodi on.
Kaže i kako apeluje na zastupnike u Parlamentu FBiH da maksimalno djeluju amandmanski na ove zakone i to na način da ostane zbirna stopa od 10 posto na porez na dohodak.
“Da se uvede zbirna stopa doprinosa u maksimalnom iznosu od 25 posto (umjesto 32,5 posto), da neoporezivi dio dohotka bude 1.000 KM mjesečno, da se na ugovore o djelu, autorske ugovore i uplate iz inostranstva plaća samo porez na dohodak od 10 posto, a ukine naplata bilo kakvih doprinosa (sve dok se ne urede oblasti korištenja prava i usluga) te da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa računa na osnovu minimalne, a ne prosječne bruto plate”, zaključio je on.
Iz sindikata su već poručili kako im posebno smeta oporezivanje toplog obroka, regresa, troškova prijevoza, pomoći poslodavca radniku i to sve stopom od 13 posto. Predviđeno je i oporezivanje nasljedstva od 10 posto.