Sebija Izetbegović rođena je kao Gađević na Dan Sarajeva, 6. aprila 1960., no ne u ovom gradu, nego u Podgorici, u susjednoj Crnoj Gori. Svoje najranije dane, međutim, provela je u Golubovcima, naseljenom mjestu u blizini ovog grada. Prema njenim vlastitim riječima, odrastala je kao najmlađa od tri kćeri, uz nadzor blage, ali vrlo pronicljive majke i prilično strogog oca, piše Avaz.
U rodnom mjestu se, ipak, nije dugo zadržala, jer se ubrzo s porodicom preselila u Sarajevo, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Udala se za Bakira u vrijeme dok mu je babo Alija više bio u zatvoru nego na slobodi, a ostatak porodice, uključivši i snahu, živio je pod diskretnim nadzorom službe. Solidarnost komšiluka i čaršije sigurno je postojala, ali je bila potajna i gluhonijema. Naime, u to vrijeme nije bilo nimalo ugodno biti sin, odnosno snaha političkog zatvorenika, a svjedoci tvrde da je raja u Sarajevu tada masovno izbjegavala druženje s njima, kako i sami ne bi postali sumnjivi režimu. No, kod Sebije je ljubav, očito, bila presudna, pa je, uprkos svemu, odlučila ostati s Bakirom. Upućeni tvrde da će upravo zahvalnost za ovu lojalnost u trenucima kad su ga svi izbjegavali biti razlog što će je Bakir u decenijama koje budu slijedile bezrezervno podržavati u svim hirovima i zahtjevima, čak i kada to bude na njegovu očitu štetu.
Kontradiktorni podaci
Nakon završene srednje škole upisala je Medicinski fakultet. Visoka škola joj, međutim, nije išla bogzna kako. Studirala je dugo, čak deset godina, i to u periodu 1978. -1988. Konačno je diplomirala 1989. godine, s mršavim prosjekom ocjena od 7,38. Upravo će obrazovanje, tj. rupe i nepravilnosti glede istog, obilježiti pad bivše prve dame u Bošnjaka. No, i povodom njenog diplomiranja postoje određene nejasnoće. Tako se u Almanahu Medicinskog fakulteta u Sarajevu, izdatom 2016. godine povodom 70 godina postojanja fakulteta, navodi da je Sebija Izetbegović diplomirala na ovom fakultetu 1984. godine. No, prema podacima Medicinskog fakulteta u Sarajevu, objavljenim nedavno u medijima, Sebija Izetbegović je diplomirala na ovom fakultetu 1989. godine.
Upravo će tokom studija i upoznati čovjeka koji će joj odrediti život. Izetbegović je u jednom intervjuu izjavio kako su se, onako u prolazu, dugo vremena gledali. Kada je došao na vojničko odsustvo, a bilo je to u julu 1982. godine, sreo je u gradu s prijateljicama i pozvao u šetnju. Ljubav je planula i u decenijama koje slijede bitno će odrediti Bosnu i Hercegovinu.
Do rata je radila kao ljekar pripravnik u Klinici za plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju pri Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.
A onda će, s dolaskom njenog svekra na vlast, i karijera Sebije krenuti vrtoglavom putanjom, pa će ovaj loš student u rekordnom vremenu stići do zvanja doktora i visokih funkcija u društvu. Najprije je, prema vlastitoj biografiji, specijalizirala u rekordnom roku. Njena specijalizacija trajala je od 18. avgusta 1994. do 7. februara 1996. godine.
Osamnaest mjeseci trebalo je gospođi Izetbegović da postane specijalista ginekologije i akušerstva. Prema tada važećim propisima, specijalizacija u oblasti ginekologije i akušerstva mogla je trajati najmanje četiri godine. A onda su se redale titule.
Potom je, navodno, magistrirala 1997. godine na Medicinskom fakultetu u Sarajevu pod mentorstvom prof. dr. Srećka Šimića, a 2000. godine doktorirala pod mentorstvom prof. dr. Asima Kurjaka.
Godine 2014., dok je njen suprug Bakir bio član Predsjedništva BiH, dobiva zvanje redovnog profesora ginekologije na istom fakultetu. Pored toga, imenovana je u Upravni odbor Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“, a vrlo brzo postaje direktorica iste ustanove zamijenivši Bakira Nakaša, koji je na toj funkciji bio 20 godina. U jedan od najkontroverznijih poteza spada njena odluka nakon toga – da privatna klinika preuzme Odjel patohistologije, što je značilo da je državna bolnica ubuduće koristila usluge privatne klinike.
Opća bolnica, međutim, neće zadovoljiti Sebijine apetite. U januaru 2016., dok je mandat u Predsjedništvu njenog supruga i predsjednika SDA bio u punom jeku, Sebija Izetbegović imenovana je generalnom direktoricom Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu kao jedini kandidat.
Odmah po imenovanju KCUS i njegovi zaposlenici osjetit će Sebijinu „čvrstu ruku“. U svojim počecima najpoznatija je po svojim „mjerama štednje“, koje su podrazumijevale kako otpuštanja tako i ostavljanje pacijenata bez cijelog niza usluga, do nivoa da su pacijenti sa sobom morali nositi zavoje u bolnicu. No, Sebija je imala i puno veće ciljeve, naime, da cijeli zdravstveni sektor u Kantonu, a tako i u državi, pokuša staviti pod svoju šapu, pa je tako KCUS-u pokušala pripojiti Opću bolnicu, za šta je dobila otvorenu podršku svog supruga, ali je odustala od ovog nauma nakon žestokog protivljenja osoblja bolnice, kao i građana.
O načinu vođenja ove institucije dovoljno govori činjenica da će u samo godinu nakon dolaska na čelo KCUS-a iz ove institucije biti otpušteno oko 200 radnika, od čega 30 eminentnih ljekara. Do danas će se samo broj ljekara koji su smijenjeni ili dobrovoljno otišli iz ove institucije popeti na više od 200, uključujući i neke od najeminentnijih stručnjaka koje ova zemlja ima.
Nenormalne ambicije
Kako je Sebija upravljala ovom institucijom i tretirala svoje zaposlene, slikovito se moglo čuti i na snimku koji je isplivao iz ove institucije, a na kome direktoricu čujemo kako radniku prijeti da će mu „iščupati grkljan“ ako nastavi govoriti negativno o njoj.
No, beskrajno ambiciozna i nikad zadovoljna, Sebija se za sve to vrijeme otvoreno petljala i u političke procese u zemlji. Izvori upućeni u dešavanja unutar SDA tvrde da je zapravo ona već godinama stvarna i vrhovna vlast koja suvereno upravlja potezima svog supruga Bakira. Sebiji Izetbegović se tako pripisuju kadroviranja u ovoj stranci te se smatra i glavnim uzročnikom masovnog egzodusa koji je ova stranka doživjela, a iz koje su izašli Elmedin Konaković, Denis Zvizdić, Aljoša Čampara, Senad Šepić, Mirsad Kukić i brojni drugi. Javna je tajna da, ako ste na bilo koji način zasmetali Sebiji ili joj se učinili nesimpatičnim, ubrzo ste mogli računati na marginalizaciju ili potpuno odstranjivanje iz stranke. Po Sebijinoj volji je, primjerice, i Bisera Turković postavljena za ministricu vanjskih poslova, priređujući četiri godine međunarodnog sramoćenja Bosni i Hercegovini.
Većinsko članstvo SDA pognute glave je pristalo da služi ne samo Bakiru Izetbegoviću nego i njegovoj vlastohlepnoj supruzi.
Nakon što je Bakiru Izetbegoviću 2018. istekao drugi kandidat, Sebija nije krila svoje ambicije da supruga naslijedi na čelu države, zbog čega su, izvori tvrde, u konačnici morali intervenirati i Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) i njegova supruga Emine da bračni par odgovore od ovog suluda nauma koji se još jedino može sresti u Sjevernoj Koreji. U konačnici, Sebija je zaista odustala od ove sumanute ideje, no kao kandidat za Predsjedništvo završit će Šefik Džaferović, umjesto tadašnjeg favorita, ali Sebiji neomiljenog Denisa Zvizdića.
Svojim neviđeno arogantnim istupima, u koje je redovno uključivala uvrede i omalovažavanje, bahatim ponašanjem poput parkiranja Mercedesa nasred Titove kako bi šopingovala, iživljavanjem nad osobljem KCUS-a i političkim protivnicima, uspjela je postati jedna od najomraženijih javnih ličnosti u BiH.
Ipak, prijelomna će biti 2020. godina. Naime, upravo će NiP, stranka protjeranih i odbjeglih bivših članova SDA, biti zaslužan da se na nivou Kantona Sarajevo izbaci SDA iz vlasti.
Te godine izbit će i najveća afera u modernoj historiji BiH – „Respiratori“. Kao što je poznato, Vlada Federacije BiH, s Fadilom Novalićem na čelu, čovjekom od najvišeg povjerenja porodice Izetbegović, u jeku pandemije koronavirusa i masovnog pomora stanovništva u našoj zemlji, nabavila je 100 kineskih trulja respiratora po cijeni od 10,5 miliona KM. Mediji su odmah utvrdili da je stvarna cijena ovih respiratora bila znatno ispod one koja je plaćena.
Ali najgore je tek uslijedilo. Naime, ne samo što su bili preplaćeni nego je i utvrđeno da su navedeni respiratori praktično bili beskorisni, tj. da su u pitanju prijenosni respiratori koji nisu mogli biti upotrebljavani na intenzivnoj njezi za najteže slučajeve Covid pacijenata.
Ipak, KCUS, na čijem je čelu bila Sebija, odlučio je navedene respiratore upravo instalirati za intenzivnu njegu u ovoj ustanovi.
Horor priče
A onda su iz ove ustanove počele stizati horor priče. Naime, po gradu se šuškalo da je veliki broj smrtnih slučajeva povezan upravo s ovim uređajima te da onaj ko se prikopča na Fadilove „malina respiratore“ se ne skida s njih živ. Ove glasine su potom potvrđene u dramatičnom anonimnom pismu koje su u julu 2020. poslali anesteziolozi, koji su upozorili kako na katastrofalne uvjete u Covid odjelu tako i na činjenicu da upotreba „malina respiratora“ dovodi do fatalnih posljedica po pacijente.
Da stav bude gore, i tokom samog suđenja objavljena je poruka između aktera afere, a u kojoj se navodi: “Seb. zove, loši respiratori, užas, u ogromnom smo problemu ako je to tačno, a jeste garant.”
Dospjevši pod reflektore javnosti, u medije su procurile i vijesti u vezi sa Sebijinom diplomom, tačnije tvrdnje da ih nije stekla na valjan način.
Nakon istrage koju je vodilo više medija, došlo se do otkrića da u njenom magisteriju nešto evidentno smrdi. Najsporniji detalj bio je njen navodni studij u Zagrebu. Sama Sebija, zajedno sa suprugom Bakirom Izetbegovićem, po tom je pitanju dala nekoliko kontradiktornih izjava. Tako je Bakir Izetbegović govorio kako mu je supruga, između ostalog, studirala i u Zagrebu, dok je sama Sebija tvrdila da ona u Zagrebu nikad nije studirala.
Ipak, u biografiji od 19. juna 1996. navela je da je u toku specijalizacije provela godinu u Klinici “Sveti duh” u Zagrebu, gdje je, kako tvrdi u toj biografiji, završila postdiplomski studij za strance na engleskom jeziku. Međutim, u intervjuu za N1, koji je objavljen 25. maja 2021. godine, jasno je kazala da nikada nije studirala u Zagrebu i da tu nije bila na postdiplomskom studiju.
Skoro godinu poslije Izetbegović će, pak, reći u intervjuu za “Faktor” od 4. marta 2022. da ipak jeste studirala u Zagrebu, ali da tamo nije diplomirala.
– Ja nikad nisam ni rekla da sam u Zagrebu završila postdiplomski studij niti da su mi oni izdali diplomu. Ja sam u Zagrebu upisala postdiplomski studij 2. marta 1993. godine – Ultrasound in Clinical Medicine, na engleskom jeziku. Uredno platila, i to dvostruku cijenu, jer mi je prof. dr. Asim Kurjak rekao da moram platiti dvostruko jer sam u Hrvatskoj “stranac”. Pohađala sam nastavu i položila 12 ispita – tvrdila je Sebija tad.
Bauk diplome
Ipak, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u konačnici će se oglasiti i potvrditi da u njihovoj evidenciji nemaju dokaz da je Sebija na ovoj instituciji ikada položila ijedan predmet.
Sebija Izetbegović će u svoju odbranu mahati indeksom pred kamerama, dok će njen suprug u svemu vidjeti zavjeru protiv njih. No, Sebija ne da nije nikada ponudila valjan dokaz da je spornih 12 predmeta položila nego je u konačnici priznala da ne posjeduje čak ni diplomu magistra, jer joj je Medicinski fakultet u Zagrebu navodno nikad nije izdao.
Sve je to u konačnici vodilo i do istrage Senata Univerziteta u Sarajevu, koji joj zbog nepostojanja dokaza o položenim ispitima poništio magistraturu, a onda kumulativno oduzeo i doktorat i profesuru, te dao otkaz na Medicinskom fakultetu.
Nakon izbora 2022. godine njen suprug Bakir izgubio je izbore za člana Predsjedništva BiH, dok je ova stranka ispala iz federalne i državne vlasti.
Bio je to historijski poraz kojem je, možda i najvećim dijelom, kumovala upravo Sebija Izetbegović.
Bruka trojke
Iako su Sebiji Izetbegović u međuvremenu poništeni i magisterij i doktorat, zbog čega ni po pravilima ne bi smjela više biti na čelu KCUS-a, vladajućim strankama trojke u Kantonu Sarajevo i na nivou FBiH još nije pošlo za rukom maknuti s direktorskog mjesta Sebiju, iako je ona bila i jedan od glavnih razloga što se opozicija uopće ujedinila. Kako sada stvari stoje, Sebija bi mogla dočekati kraj mandata koji svakako istječe u januaru 2024. Da li je u pitanju samo nesposobnost trojke ili neki tajni dogovori, procijenite sami.
