Proljetna sjetva u Bosni i Hercegovini trebala bi započeti u optimalnim agrotehničkim rokovima, a prema procjenama nadležnih institucija i stručnjaka, na tržištu je za ovu sezonu uglavnom osiguran sadni i sjemenski materijal. Ipak, poljoprivredni proizvođači suočavaju se s nizom izazova, među kojima su sve izraženije klimatske promjene, velika ovisnost o uvozu sjemena te problem neregistrirane proizvodnje sadnica.
Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva navode da se ove godine očekuje sjetva kukuruza za zrno, silažnog kukuruza, soje i povrtnih kultura na površinama približno istim kao i prethodnih godina. Proizvođači trenutno obavljaju pripremne radove i čekaju povoljne vremenske uvjete i optimalno stanje zemljišta za početak sjetve.
Prema dostupnim informacijama, nema značajnijih poteškoća u nabavci repromaterijala. Dobavljači su na vrijeme osigurali potrebne količine sjemena i sadnog materijala, dok kvalitet kontroliraju nadležne institucije, među kojima su Federalni zavod za poljoprivredu u Sarajevu i Federalni agromediteranski zavod u Mostaru. Kontrole pošiljki vrše i fitosanitarne inspekcije na graničnim prijelazima.
Stručnjaci naglašavaju da je korištenje certificiranog sjemena ključni faktor za stabilnu i sigurnu proizvodnju, jer osigurava veću produktivnost, čistoću sorti i bolju otpornost na bolesti, što u konačnici donosi veće i sigurnije prinose.
Istovremeno, upozorava se na dugogodišnji problem neregistrirane proizvodnje voćnih sadnica, koja predstavlja nelojalnu konkurenciju registriranim proizvođačima. Takav sadni materijal često nema odgovarajući nadzor kvaliteta, što može dovesti do širenja bolesti i štetnih organizama. Zbog takvih problema sve je manje registrovanih proizvođača, a najavljeno je i zatvaranje voćnog rasadnika u Srebreniku, koji je bio važan za očuvanje autohtonih sorti voća u BiH.
Stručnjaci također upozoravaju da klimatske promjene sve više utiču na rokove sjetve. Umjesto kalendarskih termina, presudnu ulogu ima temperatura tla, pa se sjetva najčešće obavlja kada se sjetveni sloj zemljišta zagrije na oko deset stepeni Celzijusa. Zbog opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva preporučuje se da se sjetva ne započinje prije početka aprila.
U posljednjim godinama sve češći su i sušni periodi, zbog čega proizvođači prilagođavaju rokove sjetve pojedinih kultura. Ogledi su pokazali da kukuruz i suncokret bolje podnose raniju sjetvu, dok soja daje bolje rezultate u nešto kasnijim rokovima, čime se izbjegavaju visoke temperature tokom cvjetanja.
Proljetni radovi podrazumijevaju i niz zaštitnih mjera protiv bolesti i štetočina. Preventivni tretmani herbicidima, fungicidima i insekticidima ključni su za očuvanje usjeva, dok se kod voćnih kultura posebna pažnja posvećuje zaštiti od lisnih uši, savijača, cvjetojeda, osica te bolesti poput kovrčavosti lista, pjegavosti i pepelnice.
Stručnjaci upozoravaju i na činjenicu da Bosna i Hercegovina i dalje u velikoj mjeri zavisi od uvoza sjemenskog materijala, dok domaća proizvodnja nije dovoljno razvijena. Uz to, smanjenje količine padavina i pad zaliha vode u zemljištu dodatno komplikuju planiranje sjetve.
Sve navedeno ukazuje da će uspješnost ovogodišnje proljetne sjetve u velikoj mjeri zavisiti od vremenskih prilika, dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala, ali i jače institucionalne podrške domaćim poljoprivrednim proizvođačima u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena.
