Nedavni požar na deponiji Uborak kod Mostara ponovo je u fokus javnosti stavio jedno od najvećih ekoloških pitanja u Bosni i Hercegovini – upravljanje otpadom. Stručnjaci upozoravaju da su postojeća rješenja zastarjela i nedovoljna te da je krajnje vrijeme za sistemske promjene koje će prioritet dati smanjenju količine otpada i njegovoj ponovnoj upotrebi.
Većina deponija u Bosni i Hercegovini je preopterećena, infrastrukturno zastarjela ili ne ispunjava savremene standarde za odlaganje otpada. Kako ističu stručnjaci iz oblasti cirkularne ekonomije, veliki broj lokacija za odlaganje otpada nastao je bez adekvatnog planiranja i potrebne infrastrukture, što dodatno povećava rizik od ekoloških incidenata.
Iako je koncept regionalnih deponija predstavljen prije više od dvije decenije kao dugoročno rješenje, njegova realizacija i dalje kasni. Do danas su u potpunosti razvijene tek pojedine regionalne deponije, dok se većinom postojećih lokacija ne upravlja na način koji bi osigurao zaštitu okoliša i zdravlja stanovništva.
Požar na Uborku, prema riječima analitičara, nije izolovan incident već posljedica višegodišnjeg zanemarivanja problema koji se godinama gomilao bez adekvatnog odgovora nadležnih institucija.
U međuvremenu, Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da je od 2023. do 2026. godine povećavalo izdvajanja za projekte zaštite okoliša i unapređenje upravljanja otpadom. Dodatni iskorak predstavlja i kreditni aranžman sa Svjetskom bankom vrijedan 46 miliona KM namijenjen unapređenju ove oblasti.
Stručnjaci naglašavaju da se rješenje ne nalazi samo u izgradnji novih deponija, već prvenstveno u smanjenju količine otpada. Procjene pokazuju da se između 30 i 40 posto otpada može reciklirati, dok je dodatnih 30 posto biorazgradivo, što znači da čak dvije trećine otpada ne bi trebalo završavati na deponijama.
Podaci pokazuju da je u Federaciji BiH tokom 2024. godine proizvedeno više od 740.000 tona komunalnog otpada. Iako je prikupljeno oko 90 posto ukupnih količina, odvojeno prikupljanje otpada i dalje iznosi svega oko pet posto, što ukazuje na nedovoljno razvijen sistem reciklaže.
Dodatnu zabrinutost izazivaju podaci da je za manje od pet mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno više od 20.000 tona otpada. Dio tog otpada koristi se kao alternativno gorivo u cementarama u Lukavcu i Kaknju, ali stručnjaci upozoravaju da BiH i dalje nema specijalizovane carinske laboratorije koje bi mogle efikasno kontrolisati prisustvo opasnih i otrovnih materija u uvezenom otpadu.
Sve češći ekološki incidenti pokazuju da Bosna i Hercegovina više nema prostora za odgađanje reformi. Stručna javnost poručuje da je neophodno ulagati u reciklažu, odvojeno prikupljanje otpada i edukaciju građana, kako bi se smanjio pritisak na deponije i spriječile nove ekološke katastrofe.
