Na naplatu dolazi ponašanje poslodavaca prema radnicima. Nema više “ako ti nećeš raditi, ima tko hoće”
Masovno iseljavanje godinama unatrag dovelo je do toga da ne postoji ni jedna djelatnost u kojoj ne vlada nestašica radne snage, piše Večernji list BiH.
Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, pokazuju neslužbeni podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Broj osoba koje napuštaju zemlju raste iz godine u godinu. Radnika već dulje vrijeme nedostaje u građevinarstvu, svim granama industrije, fizički zahtjevnim i stručnim poslovima. Svoje granice za radnike s Balkana otvorila je Njemačka, a početak turističke sezone na Jadranu ubrzat će odlazak i iz već uzdrmane ugostiteljske djelatnosti.
Uvoz radnika
Osim neusporedivo boljeg standarda, radnicima se nude i dodatne pogodnosti, bonusi, edukacije, sustav koji ih štiti, ali i ambijent u kojem ne slušaju ratoborne poruke ovdašnjih političara. A izgleda da su poslodavci s boljim uvjetima malo zakasnili. Nova građevinska sezona samo što nije počela, a poduzeća se ponovno suočavaju s nedostatkom radnika, posebno obrtnika. Obučenih i kvalitetnih majstora sve je manje jer oni s iskustvom odlaze u inozemstvo zbog većih plaća i boljih uvjeta rada.
“Nedostatak radne snage veliki je problem. Radnici sada traže velike dnevnice, čak 100 KM i više”, kazao je za Stevo Šolaja, vlasnik građevinske tvrtke. Razloga za nedostatak radnika na bh. tržištu je više, a prvenstveno su financijski.
“Svi smo pomalo krivi. Krivi su i privatnici zato što su nagrađivanja bila prilično skromna. Naši obrtnici lako nađu posao u inozemstvu, gdje su izuzetno dobro cijenjeni. Ta “internet-generacija” lako se odluči za odlazak u inozemstvo. Imaju na dlanu sve što se događa u svijetu. Tako da je teško s manjim plaćama zaustaviti odljev radne snage, pogotovo u obrtništvu”, kaže Jovica Bratić, direktor Obrtničko-poduzetničke komore RS-a. BiH nedostaje gotovo 30.000 radnika različitih profila, a ova radna mjesta sve češće popunjavaju radnici iz Indije, Pakistana, Šri Lanke, Bangladeša, Kine, ali i zemalja regije, podaci su nadležnih institucija.
Prema rezultatima ankete koju su među poslodavcima u BiH provele službe za zapošljavanje, ove godine najveća potražnja bit će za prodavačima, CNC operaterima, krojačima, armiračima i tesarima.
Povećanje plaća
Iz Saveza sindikata za gospodarstvo RS-a nedavno su priopćili da se i dalje treba zalagati za povećanje iznosa najniže plaće jer to sa sobom povlači rast plaća i svih ostalih zaposlenih, prvenstveno u realnom sektoru. Tako bi se, kako su poručili, barem smanjio odljev radnika u inozemstvo, a time i deficit radne snage na tržištu. Kako kaže potpredsjednik ovog Saveza za gospodarstvo Danko Ružičić, osim malih plaća, za osudu je i to da se u privatnim poduzećima ne potpisuju kolektivni ugovori.
“Poslodavci su smatrali da sve treba prepustiti tržištu, a u biti, sve su određivali upravo vlasnici kapitala. Godinama su prijetili radnicima “ako ti nećeš raditi za tu plaću, ima tko hoće”. Sad na naplatu dolazi ponašanje poslodavaca prema zaposlenima godinama unatrag”, kazao je za Srpskainfo Ružičić. Migracije ne možemo zaustaviti, ali ih možemo usporiti, kaže Adnan Smailbegović, predsjednik Upravnog odbora Udruge poslodavaca FBiH.
“Pokušavamo na više načina popraviti poslovni ambijent da podignemo standard radnika kako bi manje razmišljali o odlasku. Poslodavci su napravili određene pomake. Pod pritiskom tržišta plaće su od Nove godine rasle jer postoji nedostatak radne snage, pa sve tvrtke pokušavaju zadržati ljude. Mi smo u proceduru uputili i prijedlog zakona kojim bi se plaće povećale za 400 KM, što bi bilo simbolično oporezivano. Nažalost, to nije ni došlo na dnevni red Parlamenta”, kaže.
