Svijet bi se mogao suočiti s jednim od najsnažnijih fenomena El Niño u historiji, a klimatski poremećaji mogli bi se odraziti i na cijene hrane u Bosni i Hercegovini. Među proizvodima koji bi mogli poskupjeti izdvajaju se kafa, riža, kakao i šećer, čija proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od vremenskih prilika.
Prema prognozi američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), El Niño nastavlja jačati, uz mogućnost dostizanja izuzetnog intenziteta tokom jeseni i zime 2026/2027. godine. Ipak, stvarne posljedice po poljoprivrednu proizvodnju i cijene hrane još nije moguće pouzdano procijeniti.
Najveći rizik za domaće tržište predstavlja rast uvoznih cijena, s obzirom na to da Bosna i Hercegovina značajan dio prehrambenih proizvoda nabavlja iz inostranstva.
Klimatski poremećaji mogli bi posebno pogoditi proizvodnju riže u Aziji, dok bi suše i obilne padavine u Brazilu, Vijetnamu i drugim proizvođačkim zemljama mogle utjecati na ponudu i cijene kafe. Problemi u zapadnoj Africi mogli bi se odraziti i na proizvodnju kakaa, a time i na cijene čokolade i drugih konditorskih proizvoda.
Gavran: Nestašica nije izvjesna, ali cijene su razlog za zabrinutost
Ekonomski stručnjak Igor Gavran upozorava da smanjenje proizvodnje u pojedinim regijama ne znači automatski i nestašicu proizvoda na svjetskom tržištu.
„Iako je svakako moguće smanjenje ponude i posljedični rast cijena, ipak ove vrste hrane ne dolaze samo iz pojedinih područja. Ako u jednoj regiji padne prinos, ne znači da će pasti u svim“, ističe Gavran.
Posebno je važno pitanje cijene kafe, koja je već značajan izdatak za brojne građane. Budući da BiH zavisi od uvoza, eventualni poremećaji u velikim zemljama proizvođačima mogli bi povećati troškove nabavke za domaće trgovce i ugostitelje.
Ipak, Gavran smatra da se pažnja ne bi trebala usmjeriti isključivo na svjetske cijene sirovina već i na način formiranja cijena na domaćem tržištu.
„Kada su cijene u pitanju, najveći problem za nas je formiranje cijena unutar BiH, odnosno u maloprodaji. Tek kada bi se marže u BiH kretale na razumnom nivou i ne bi bilo ekstra profita, onda bi ključne bile uvozne cijene“, navodi Gavran.
Prema njegovim riječima, veza između cijene sirove kafe na međunarodnom tržištu i iznosa koji potrošači plaćaju u trgovinama i ugostiteljskim objektima nije jednostavna.
Novi pritisak na kućne budžete
Eventualni klimatski poremećaji dolaze u vrijeme kada na svjetsku trgovinu utiču i geopolitičke napetosti te troškovi energije i transporta. Sve to može dodatno opteretiti tržišta zemalja koje zavise od uvoza hrane, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Ipak, za sada nema dovoljno osnova za tvrdnju da će BiH ostati bez kafe, riže ili čokolade. Mnogo je realnije govoriti o mogućem rastu cijena, čiji će obim zavisiti od prinosa, globalnih zaliha, alternativnih dobavljača i kretanja potražnje.
Ostaje i pitanje hoće li se eventualni rast uvoznih troškova u potpunosti i opravdano odraziti na cijene za potrošače ili će dodatni pritisak nastati zbog domaćih trgovačkih marži.
Za građane, koji se već suočavaju s visokim troškovima života, čak i umjereno poskupljenje svakodnevnih namirnica moglo bi predstavljati novi udar na kućni budžet.
