Povodom sve glasnijih kritika iz političkih krugova, prvenstveno iz SNSD-a, na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, oglasili su se iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH. Iako priznaju da će predstojeći Opći izbori biti tehnički zahtjevniji za same birače, iz CIK-a poručuju da su svi potencijalni rizici unaprijed ukalkulisani.
Odgovarajući na upit novinske agencije Srna, iz CIK-a su istakli da cilj uvođenja optičkih skenera i drugih modernih alata nije otežavanje glasanja, već ubrzavanje prebrojavanja glasova, eliminisanje ljudskog faktora kod mogućih zloupotreba te osiguravanje potpune transparentnosti izbornih rezultata.
Kao ključni argument protiv tvrdnji da tehnologija usporava izborni proces, iz CIK-a su ponudili podatke sa Lokalnih izbora 2024. godine, kada je proveden obiman pilot-projekat.
Šta kažu brojke s terena?
Na 143 biračka mjesta na kojima su testirani skeneri, biračima je u prosjeku trebalo između 40 i 45 sekundi da obave svoju biračku dužnost, čak i pri rukovanju glasačkim listićima najvećih dimenzija.
Pored toga, čak 140 birališta zatvoreno je tačno u predviđeno vrijeme, čime je, kako navode iz CIK-a, demantirana teza o stvaranju velikih gužvi i zastoja.
Kada je riječ o pouzdanosti same opreme, podaci pokazuju da su od 145 angažovanih skenera besprijekorno radila njih 143, dok su samo dva uređaja izbačena iz upotrebe.
Manje tehničke poteškoće sa zamjenom memorijskih kartica zabilježene su na tri uređaja, zbog čega je u međuvremenu naloženo obezbjeđivanje rezervnih komponenti na samim biračkim mjestima.
Elektronski prenos bez naknadnih prepravki
Obrada podataka pokazala je visoku efikasnost, jer je čak 98 posto izbornih rezultata preneseno elektronskim putem odmah po zatvaranju biračkih mjesta.
Preostala dva posto rezultata obrađena su ručno, i to isključivo zbog preopterećenja zaštićene mrežne infrastrukture.
Iz CIK-a posebno naglašavaju da su elektronski preneseni podaci ostali netaknuti i u potpunosti dostupni u realnom vremenu, za razliku od tradicionalnog ručnog brojanja, kod kojeg su u ranijim izbornim ciklusima uočavana naknadna odstupanja i korekcije.
Prema podacima CIK-a, iskustva iz pilot-projekta pokazala su da uvođenje optičkih skenera i drugih tehnologija ne mora značiti sporiji izborni proces, već bi trebalo doprinijeti bržem prebrojavanju glasova i većoj transparentnosti rezultata.
