Bosna i Hercegovina mogla bi se ponovo naći na sivoj listi Financial Action Task Force (FATF) ako do kraja februara ne usvoji dva ključna zakona – o oduzimanju nelegalno stečene imovine i o finansijskim sankcijama za terorizam.
Upozorenja dolaze i iz Evropska unija, koja ističe da bi ovakav razvoj situacije mogao utjecati na isplate sredstava iz evropskih fondova, uključujući milione eura planirane kroz Plan rasta za Zapadni Balkan.
Šta je problem?
Već više od godinu dana čeka se usvajanje:
- Zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom
- Zakona o ciljanim finansijskim sankcijama za terorizam i finansiranje širenja oružja za masovno uništenje
Rok za njihovo usvajanje ističe krajem februara. Ukoliko se to ne dogodi, BiH bi mogla ponovo biti stavljena na sivu listu međunarodnih tijela za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Siva lista znači pojačan nadzor nad finansijskim tokovima iz zemlje i veći rizik u očima međunarodnih institucija i investitora.
Može li to zaustaviti EU novac?
Iz Delegacije EU navode da stavljanje na sivu listu ne znači automatsku obustavu svih isplata, ali može negativno utjecati na procjene Evropska komisija.
Podsjećamo, krajem 2025. godine Evropska komisija je pozitivno ocijenila Reformsku agendu BiH, što je bio važan korak ka odobravanju gotovo milijardu eura kroz Instrument za reforme i rast.
Međutim, svaka isplata zavisi od ispunjavanja jasno definisanih reformskih obaveza. Ako se procijeni da BiH ne ispunjava međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma, isplate bi mogle biti usporene ili umanjene.
Šta znači siva lista za građane?
Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice:
- Sporije međunarodne uplate i isplate
- Duže provjere bankovnih transakcija
- Povećanje kamatnih stopa
- Slabiji investicioni ambijent
- Manje stranih ulaganja i radnih mjesta
Izvoznici bi mogli biti posebno pogođeni, jer više od 70 posto izvoza BiH ide na tržište EU. Produženi rokovi plaćanja i pojačane kontrole smanjile bi konkurentnost domaćih firmi.
Plan rasta pod upitnikom
Plan rasta za Zapadni Balkan vrijedan je šest milijardi eura i zasniva se na reformama, jačanju ekonomije i približavanju EU standardima. BiH još nije ratifikovala sporazum o Instrumentu za reforme i rast, što dodatno usporava proces.
Stručnjaci upozoravaju da bi ulazak na sivu listu poslao poruku da postoje ozbiljni problemi u finansijskom sistemu zemlje, što bi dodatno narušilo povjerenje investitora.
Izlazak traje godinama
Iskustva drugih zemalja pokazuju da izlazak sa sive liste može trajati od dvije do četiri godine. Tokom tog perioda zemlja se suočava s pojačanim kontrolama i smanjenim povjerenjem međunarodnih partnera.
Zbog svega navedenog, poslovna zajednica i međunarodni partneri pozivaju vlasti BiH da hitno usvoje potrebne zakone i spriječe nove ekonomske i finansijske posljedice po državu i njene građane.
