Iako kalendarski proljeće tek počinje, vatrogasci već bilježe prve intervencije izazvane paljenjem trave i niskog rastinja, koje predstavlja ozbiljnu prijetnju šumama, imovini i sigurnosti stanovništva.
Na opasnosti od nekontrolisanog paljenja upozorio je Pero Limić, načelnik Odjeljenja za eksplozivne materije i poslove zaštite od požara pri Ministry of Interior of Republika Srpska. Kako je naveo, ovakvi postupci mogu imati velike posljedice po prirodu, ali i po ljude.
Prema njegovim riječima, tokom prošle godine u Republika Srpska zabilježeno je ukupno 559 požara. Od tog broja, 30 je izbilo na objektima u državnoj svojini, dok su ostali evidentirani na privatnoj imovini. U požarima je stradalo 19 osoba, među kojima je 12 smrtno stradalih.
Zbog povećanog rizika, Vatrogasno-spasilačka brigada Banja Luka uputila je apel građanima da budu maksimalno oprezni i odgovorni prilikom bilo kakvog paljenja na otvorenom prostoru.
Limić naglašava da se požar smatra nekontrolisanim gorenjem te da se, zavisno od posljedica, može tretirati i kao krivično djelo. Najteži slučajevi su oni u kojima požari uzrokuju smrtne posljedice.
Paljenje korova i rastinja je kažnjivo, a nadzor nad provođenjem propisa, osim policije, vrše i šumarske službe, komunalna policija te inspektori za zaštitu od požara.
Kazne za fizička lica kreću se od 100 do 1.000 KM, iako se razmatra mogućnost izmjena kaznene politike kako bi sankcije bile strožije.
Građanima se savjetuje da prije bilo kakvog planiranog paljenja obavijeste vatrogasno-spasilačke službe, koje mogu procijeniti da li je paljenje bezbjedno i dati upute o potrebnim zaštitnim mjerama.
Stručnjaci također upozoravaju da spaljivanje korova ne bi trebalo biti osnovni način uklanjanja otpada, jer šteti životnoj sredini. Posebno rizična područja su u Herzegovina, gdje su sušna ljeta i velika količina niskog rastinja, što pogoduje brzom širenju požara i pri najmanjoj nepažnji.
