fbpx

Pogledajte dopisnicu koja je 1923. godine poslana iz Puračića u Sarajevo

3 min. za čitanje

Dopisnica je poslana iz čaršije, iz Puračića, a Mehmedu je Ahmet čestitao Bajram:

“Čestitamo Vam bajram više godina da ga sa Vašom familijom dočekate u zdravlju i veselju i bajram mubarek šerif olsun. Vaš Ahmet Dugonjić”

Dopisnica je poslana iz Puračića, 17. maja 1923. godine.

Ko je Mehmed Spaho?

Mehmed Spaho je rođen u 13. marta 1883. godine u Sarajevu. Osnovnu školu i Veliku realnu gimnaziju je pohađao i završio u Sarajevu kao dobar učenik. 1906. godine je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču. Krajem 1907. godine polagao je doktorski ispit a 7. februara 1908. godine je i službeno promoviran u doktora pravnih nauka.U vrijeme studija, u Beču, Spaho je bio član organizacije pod nazivom “Zvijezda”, organizacije koja je okupjala muslimanske studente. Po povratku iz Beča, radio je kao sudski prislušnik do 1908. godine. Od 1910. godine radio je za advokata Josefa Fischera kao advokat pripravnik. Kada je 1910. godine u Sarajevu osnovana Trgovačko-obrtnička komora, na sjednici održanoj 11. novembra iste godine, Spaho je izabran za sekretara komore. Tu dužnost je preuzeo 1. januara 1911. godine. 1914. godine izabran je u Gradsko vijeće Sarajeva, nakon što se njegov politički saradnik i prijatelj, Esad Kulović, povukao sa te funkcije. Već ovim, Spaho se počeo baviti i ekonomijom i politikom.

Bio je član Muslimanske narodne organizacije, član Narodnog vijeća poslije sloma Austro-Ugarske i ministar u Kraljevini SHS od 1921. do 1939. godine. Mehmed Spaho je bio prvi Bošnjak u Vladi Kraljevine SHS, a kao jedan od trojice ministara iz BiH i to po etničko-vjerskom ključu: Hrvat dr. Tugomir Alaupović je bio ministar vjera, a Srbin Uroš Krulj ministar zdravlja. Spaho je također jedan od dva priznata zastupnika Jugoslavenske muslimanske organizacije među 11 Bošnjaka od 42 zastupnika Narodnog vijeća SHS za BiH. Jugoslavenska muslimanska organizacija je u to vrijeme smatrala da joj pripada 15 zastupničkih mjesta.

Umro je 1939. godine u Beogradu pod nerazjašnjenim okolnostima. Članovi njegove porodice i najbliži saradnici smatraju da je bio otrovan, da bi se uklonio kao moguća prepreka sporazumu Cvetković-Maček. Naime zbog svog političkog djelovanja i pogleda na aktuelnu političku situaciju koja je u to doba vladala u Kraljevini Jugoslaviji, Mehmed Spaho je imao političkih neprijatelja. Prije same smrti, na njega su pokušana tri atentata, dok je, kako se navodi, četvrti pokušaj ipak bio uspješan.

Molimo naše posjetitelje ukoliko znaju ko je Ahmet Dugonjić, da to napišu u komentaru ispod članka.

OZNAKE: ,
Podijeli ovaj članak
2 komentara
Subscribe
Notify of
2 komentara
Most Voted
Newest Oldest
Inline Feedbacks
View all comments

Lijep dokument koji dosta govorio razvoju i znaöaju puraöke öarüije.
1923. godine nije baü bilo svakom “suđeno” da poštu ima.
Sam sadržaj četitke,koju Ahmet Dugonjić Upućuje dr. Mehmedu Spahi,
govori da je svijest o samobitnosti bošnjačkog naroda bila konstanta koja
je bila pokušsavana da bude ugušena od strane velikosrpskih nacionalista ,
kao i njihovih velikohrvatskih partnera.
Sudbinu Mehmeda Spahe je dšzivio i Dćemal Bijedić.Obojica su bila ubijena
u naponu snage.
Naslućujem da jedan lokalni političar sa podrušja opstine lukavac pokušava
da slijedi tragove Mehmeda Spahe.
Vjerujem da će neko iz Dugonjića znati nešto o Ahmetu.

Jako lijepa uspomena na prošla vremena i još ljepši rukopis.