Kantonalni sud u Tuzli održao je jučer ročište na kojem su dogovoreni preduslovi za ispunjenje zahtjeva odbrane Pramoda Mittala, prošle sedmice uhapšenog predsjednika Nadzornog odbora lukavačkog GIKIL-a, za određivanje kaucije. Kako nezvanično saznajemo, pravni tim uhapšenog je uz konsultacije sa Tužilaštvom TK-a postigao dogovor da Pramod Mittal bude pušten na slobodu uz uslov da prije toga, kako je navedeno, isplati imovinskopravni zahtjev koji, prema nezvaničnim informacijama do kojih smo došli, treba da iznosi 21 milion KM, odnosno tačno onoliko za koliko se Mittal i njegova skupina terete da su oštetili GIKIL, piše Oslobođenje.
Nije sve gotovo
U Kantonalnom tužilaštvu nisu htjeli komentarisati novi razvoj situacije dok sve ne bude zvanično potvrđeno.
– Ročište za određivanje kaucije je održano, ali ne možemo iznositi nikakve komentare dok ne dobijemo zvaničnu potvrdu, odnosno rješenje Kantonalnog suda, u kojem će stajati sve pojedinosti, kazao nam je postupajući tužilac Ćazim Serhatlić, potvrđujući da bi rješenje trebalo biti doneseno danas.
Prema informacijama koje smo dobili od izvora bliskog odbrani Mittala, nakon službenog dospijeća rješenja o određivanju kaucije i isplate iznosa navedenog u rješenju, Pramod Mittal bi mogao biti slobodan čovjek, sa mogućnošću slobodnog kretanja ne samo u BiH nego i izvan granica naše zemlje. Na ovaj način on bi najvjerovatnije postao trajno nedostupan organima gonjenja u slučaju da dođe do podizanja optužnice. Istina, postoji i mogućnost da se za Mittala u rješenju o kauciji odredi i mjera zabrane kretanja izvan BiH ili neka druga mjera zabrane, ali kako saznajemo, to se najvjerovatnije neće desiti.
– Prihvaćena je kaucija, dogovoreni su preduslovi za njeno odobrenje, ali još ne možemo reći da je sve gotovo, jer Sud tek treba da donese i službeno rješenje. Čim Pramod Mittal plati sumu koja bude navedena u rješenju, on postaje slobodan čovjek u punom smislu te riječi, saznajemo od izvora bliskog odbrani Pramoda Mittala.
Početkom prošle sedmice Pramod Mittal, indijsko-britanski milijarder, nekada većinski vlasnik firme Global Steel Holding Ltd (GSHL), zajedno sa aktuelnim direktorom GIKIL-a Paramesh Bathacharyjem i članom NO Rajibom Dashom, uhapšen je zbog osnova sumnje da su oštetili GIKIL za najmanje 21 milion KM na način da su sa računa GIKIL-a prema GSHL-u omogućili isplaćivanje neosnovanih menadžerskih naknada od 2006. do 2015. godine. Osim njih trojice, član ove organizovane grupe je i bivši generalni direktor GIKIL-a Debasish Ganguly, koji je prošle godine, nakon što je uhapšen zbog sumnji da je odgovoran za GIKIL-ovo onečišćenje okoliša, pobjegao iz BiH, jer Općinski sud u Lukavcu nije prihvatio zahtjev Tužilaštva da se za Gangulyja odobri mjera zabrane napuštanja BiH.
Aneksi ugovora
Uz četvoricu predstavnika indijsko-britanskog GSHL-a, osumnjičena su i dvojica “lokalaca”, odgovornih lica u KHK-u, koji je uz GSHL, suosnivač GIKIL-a. Oni su različitim, sumnjivim, aneksima na osnivački ugovor omogućili rukovodstvu GSHL-a da ne uloži obaveznih 45 miliona KM u novoosnovani GIKIL.
Ono što je slučaj GIKIL-a u svom dosadašnjem toku pokazao jeste opredijeljenost Kantonalnog tužilaštva da rješava godinama otvorena pitanja u poslovanju GIKIL-a, koliko god to bilo kasno, a pokazalo je i potpunu nezainteresovanost Tužilaštva BiH, koje je u tri navrata odbilo da preuzme slučaj i svojim gotovo neograničenim resursima dovede do njegove konkluzije. Međutim, činjenica je i to da u slučaju isplate kaucije dobijaju samo Tužilaštvo i država, odnosno budžet FBiH, na koji će novac biti uplaćen, dok GIKIL ne dobija apsolutno ništa.
Pravda na BH način:
1. Nađeš investitora nakon bezbroj propalih pokušaja, jedno 10x više od realne vrijednosti nacifraš procjenu imovine devastiranu ratom i boravkom stranih vojnih snaga
2. Ugovor potpišu
a) strani investitor,
b) bosanska firma koju ni 9 godina poslije rata niko nije htio/mogao pokrenuti
c) vlada kantona TK.
3) Krene proizvodnja, svi presretni. Radnici počnu dobivati platu kojom mogu hraniti porodicu i školovati djecu. Država skine s vrata cca 1300 ljudi. U periodu od 15 godina, država prima preko 100 miliona KM godišnje na ime poreza, taksi, doprinosa, PDV, parafiskalnih nameta
4) Nastupi ekonomska kriza, zatvori se preko 300 Koksara u svijetu. GIKIL preživi, dakako uz cijenu.
5) Domaća uprava sklapa ugovore sa bosanskim firmama i izvlači pare kupujući stvari i usluge koje im čak i ne bi trebale kad ne bi sami sebi sjekli transportne trake, izbijali valjke, a sve to po cijeni 50% višoj od tržišne, ponavljajući iste radnje nekoliko puta i naravno naplaćujući te usluge papreno. Nabavke preko odabranih firmi sa maržom +45% većom od tržišne
6) Investitor drži konferencije, daje upute kako da se smanje troškovi, preživi svjetska ekonomska kriza i želi neki povrat svojih uloženih sredstava, logično – nije uložio u humanitarnu organizaciju
7) Nailazi na otpor, dugovi samo rastu. Firmu glođu svi redom
8) Planirane investicije ne idu planiranom dinamikom
9) Koga je briga, od te firme dobro živi tadašnja uprava, milioni se gomilaju na njihovim privatnim računima, ministri uzimaju lovu, svi kradu firmu, firme koje pružaju usluge ne mogu bit sretnije, ma ekvilibrij, svi u ekstazi (Bosanci naravno)
10) Nakon 15 godina, država kaže Au, pa investitor je uzeo 21 milion prema ugovoru od prije 15 godina za koji država nikad nije reagovala niti našla shodnim da ospori. Zamislite gospodo, 15 godina traju ugovori koji su potpisali dotični pod rednim brojem 2)
11) U GIKIL-ovom bilansu stanje u tih 15 godina iznosi -21 milion KM
12) Račun investitora se uvećao za +21 milion KM u tih 15 godina, jer investitor je redovno držao konferencije, savjete itd
13) Država, koja je isto potpisnica ugovora, pritvori investitora i ne pritvori svoje državljane, iako je ugovorom regulirano da je nadležna međunarodna arbitraža za bilo kakav konflikt među investitorima. Država traži da investitor vrati 21 milion na državni račun stavljajući na znanje svima kakva će biti presuda kantonalnog suda, i da pride da još 3 tričavih miliona KM jer se usudio kročiti na njihovo tlo
14) Novi poredak za stavke pod 11), 12) i 13) za period od 15 godina na dan 29.07.2019:
i) GIKIL: -21 milion KM
ii) do 29.07.2019 investitor: +21 milion KM, a nakon tog datuma saldo mu je nula (0) KM za tu stavku
iii) država na dan 29.07.2019, odnosno TK vlada nakon pokretanja istrage i nezavršenog sudskog procesa: +21 milion KM + 3 miliona KM = 24 miliona KM
15) Pitanje:
a) Ko je oštetio GIKIL?
b) Hoće li država sad samu sebe tužiti jer to nisu njihove pare?
c) Hoće li, odnosno smije li GIKIL tužiti državu jer je prisvojila njihove pare?
d) Hoće li tužilaštvo ikada istražiti slučajeve bogaćenja bosanskih članova uprave i državnih organa za porijeklo svoje imovine?
e) Hoće li tužilaštvo istražiti sumnjive nabavke od lokalnih firmi?
Mali, razumijes se u pravo ko Masa u k.k.
“Država, koja je isto potpisnica ugovora, pritvori investitora i ne pritvori svoje državljane, iako je ugovorom regulirano da je nadležna međunarodna arbitraža za bilo kakav konflikt među investitorima.”
Mijesas krivicno dijelo sa parnicom izmedju investitora. Arbitraza ne moze biti nadlezna gdje postoje elementi krivicnog djela.
SA DRUGIM RIJECIMA OVO JE NA POSTEN NACIN POSTENA PLJACKA I KRIMINAL.
OVO NEMA NIGDJE ISKORISTAVAJU MOC STO JE NEMAJU KAD IM ZAFALI ONDA NAVALI ONI UVIJEK IMAJU IZGOVOR A STA ONI RADE.
SA DRUGIM RIJECIMA ZAFALILO IM OPET I AJMO SAD DERI KAKO DA NADOKNADI PROKLETA BAGRO STRANACKA I POLITICKA
Cisto pogadjanje i tezgarenje.Za pisljivu kauciju od tri milion kon.maraka pustiliih iz pritvora.Sada ce se dogovarat’
o ostatku uplate da bi mogli odmaglit’.Dakle,stanje je redovno.Ko je jamio,jamio.Poslije slijede otpustanja,biva redukovanja radne snage,itd…itd…Politicari mudro cute “u interesu istrage”Nacelniku nimukajet.On se, “vrijedno”bavi zanimacijom za narod.Otvorio je novu ljulju.Nek se narod ljulja, Svejedno se na to obiko.Biva,ljuljaj, ne ljuljaj i hajmo halve.Ima vakta kace se ibretit.Ni varljivo ljeto nije vjecno.Ali, ko zna,mozda j jeste!? U Zemljama cuda i to je moguce…
Ugladeni gospodin i postenjacina
Gikil dobiva novog investitora, jer trenutno Mittal nema pravo uoravljati Hikilom. GSHL i KHK su u stecaju i vode ih stecajni uoravnici. Gijil ide u ruke povjerioca i na scenu dolaze novi ulagaci. 21000 000 je ukraden od drzave buduci da je Gikil 70% bio drzavna firma te je jasno da taj novac ide drzavi.
Treba mu zabraniti djelovanje unutar GIKILa, upravljanje i vodjene koksare.
Zatim, pod hitno dati otkaz Sekretaru E.M. i zamjeniku GD, S.I. jer ako ostanu, ucestvovati ce u unistavanju dokaza protiv Mittala.
Protiv Mittala ce se voditi krivicni postupak i svi to znaju, pa zato treba pod hitno sprijeciti sve koji ce unistiti dokaze i kompaniju.
Treba djelovati, ako treba i radikalno.