Posljedice globalnog zagrijavanje, za koje još uvijek nije utvrđeno da li je prirodni proces ili je proces uslovljen negativnim antropogenim djelovanjem, odnose se prije svega na pojavu prirodnih katastrofa koje se manifestuju u vidu potresa, suša, poplava,olujnog nevremena te vulkanskih erupcija. Pojava svi navedenih prirodnih nepogoda posebno je došla do izražaja u posljednih 30 godina a svjedoci smo i sve učestalijih zemljotresa, zbog čega su zabrinuti i građani naše zemlje. Prema riječima Semira Ahmetbegovića profesora sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Tuzli, cjelokupan prostror BiH potencijalno je ugrožen od zemljotresa. Neka od najugroženiji područja su Banja Luka, Zenica, Sarajevo naročito područje južno od Sarajeva i krajnji jug naše zemlje odnosno područje grada Mostara.
– Kada je u pitanju područje Tuzle i okoline na osnovu dosadašnjih praćenja a kako to pokazuju i seizmičke karte odnosno karte seizmičke aktivnosti na ovom prostoru je najugroženije područje oko Lukavca.,ističe dr.sc. . Semir Ahmetbegović profesor na Odsjeku za geografiju PMF Tuzla.
Kada je riječ o poplavama i klizištima, koja su se pokretala iz minute u minutu, katastrofu su građani TK proživjeli 2014. godine. Kako ističe profesor Ahmetbegović i ove pojave posljedica su na određeni način globalnog zagrijavanje.Ističe podatak da je tokom maja 2014. godine u Tuzli palo 25 % padavina od ukupne količine padavina za tu vrlo kišnu 2014. godinu.
– Ili još jedan primjer 6. agusta evidentirana je druga najviša dnevna visina padavina u 2014. godini od 83 mm što je znatno iznad prosjeka za ovaj mjesec i vrlo neuobičajeno za ove prostore., napominje Ahmetbegović.
Da li će se ovakve pojave ponavljati profesor Ahmetbegović ističe da je u ovom trenutku teško govoriti. No ono što nauka svakog dana potvrđuje jeste činjenica da globalno zagrijavanje svakodnevno uslovljavaju pojavu sve učestalijih i i izraženijih ekstrema.
– Ono što je bito istaći i što naučnici često pominju ša mogu takođe biti psoljedice globalnog zagrijavanja jeste prijetnja da će globalnim zagrijavanjem nestati brojne biljne i životinjske vrste jer će se promijeniti uslovi u njihovom prirodnom staništu., ističe Ahmetbegović.
Ukoliko za samo dva stepena dođe do povećanje temperature atmosferskog kompleksa, koja trenutno iznosi 0,8 stepeni, naučnici tvrde da će dođi do nesatnaka 50 posto biljnih i životnjskih vrsti na planeti Zemlji.