JP „RAD“ objavio rezultate analiza vode, Osmanović odgovorio: „Ne vjerujte svojim očima i nosu, vjerujte nama“

Nakon što su u javnosti objavljeni rezultati privatne laboratorijske analize uzorka vode uzetog iz stana u Lukavcu, oglasilo se J.P. „RAD“ d.o.o. Lukavac, navodeći da se kvalitet vode iz javnog vodovodnog sistema ne može ocjenjivati na osnovu jednog uzorka uzetog kod krajnjeg potrošača.

Iz ovog javnog preduzeća istakli su da poštuju pravo građana da samostalno analiziraju vodu koju koriste, ali su naglasili da je za pravilnu procjenu stanja potrebno stručno uzorkovanje na više reprezentativnih tačaka.

„Takav pojedinačni nalaz sam po sebi nije dovoljan za donošenje zaključka o zdravstvenoj ispravnosti vode u cjelokupnom javnom vodovodnom sistemu“, naveli su iz JP „RAD“.

Iz preduzeća su istakli i da se voda iz javnog vodovodnog sistema redovno kontroliše kroz propisane procedure i putem nadležnih zdravstvenih institucija. Najavili su da će javnosti staviti na uvid službene laboratorijske nalaze kojima raspolažu.

Objavljene analize iz restorana i škole

JP „RAD“ je uz svoje saopćenje objavio rezultate analiza uzoraka vode uzetih u nekoliko objekata u Lukavcu, među kojima su privatni restorani i škola.

Upravo taj dio odgovora bio je predmet reakcije Dine Osmanovića koji je ranije objavio vlastiti laboratorijski nalaz.

On naglašava da se rezultati ovih analiza ne mogu automatski izjednačiti sa rezultatom uzorka koji je on uzeo direktno iz slavine u stanu.

„JP RAD je objavio analize uzoraka uzetih u nekoliko PRIVATNIH restorana i jednoj školi u Lukavcu, dok sam ja uzorak uzeo direktno iz česme u stanu, u zgradi koja je stara svega nekoliko godina. Dakle, govorimo o različitim mjestima uzorkovanja“, naveo je u odgovoru.

Pri tome je otvorio pitanje da li pojedini objekti koriste filtere ili druge sisteme obrade vode, kao i da li neki od njih koriste vlastite izvore vode.

„Da li objekat koristi neki filter ili drugi sistem obrade vode? Da li je uzorak uzet prije ili poslije eventualnog filtera? Da li objekat koristi isključivo vodu iz javnog vodovoda ili posjeduje vlastiti?“, pitanja su koja je postavio.

Kako navodi, bez tih informacija teško je direktno porediti rezultate uzorka iz takvih objekata sa vodom uzetom direktno iz slavine građana.

Šta je pokazala analiza iz stana?

U privatno urađenoj analizi uzorka vode, uzetog 26. augusta 2026. godine, utvrđena su odstupanja kod više parametara.

Između ostalog, laboratorijskim nalazom utvrđeno je:

• amonij – 3,73 mg/L, uz referentnu vrijednost 0,50 mg/L;
• ukupni mikroorganizmi na 22°C – 450 CFU/ml, uz referentnu vrijednost <100;
• ukupni mikroorganizmi na 36°C – 290 CFU/ml, uz referentnu vrijednost ≤20;
• koliformne bakterije – 87/100 ml, uz referentnu vrijednost 0;
• Pseudomonas aeruginosa – 39/100 ml, uz referentnu vrijednost 0.

Istovremeno, u uzorku nisu detektovani E. coli, enterokoki niti sulfito-reducirajuće anaerobne bakterije.

Autor analize naglašava da nije tvrdio da jedan uzorak predstavlja stanje kompletne vodovodne mreže.

„Ja nisam birao rezultate. Objavio sam kompletan nalaz. I ne tvrdim da ovaj jedan uzorak predstavlja stanje svakog metra vodovodne mreže“, naveo je.

Međutim, smatra da se nalaz ne može odbaciti samo zato što uzorkovanje nije izvršila službena institucija.

„Hajde da to riješimo na najjednostavniji mogući način“

Umjesto rasprave o tome čiji je nalaz relevantniji, predlaže da se provedu nova uzorkovanja direktno iz domaćinstava građana.

„Uzmimo uzorke direktno iz stanova građana koji ne posjeduju filter u stanu ili zgradi. Ne iz privatnih restorana. Ne iz škole. Ne iz objekta koji eventualno ima filter. Ne iz objekta koji eventualno koristi vlastiti bunar. Nego direktno iz slavina građana koji koriste gradsku vodu“, naveo je.

Predlaže da se uzorkovanje obavi na više različitih lokacija u Lukavcu, uz prisustvo predstavnika JP „RAD“, Zavoda za javno zdravstvo TK i predstavnika građana, te da se kompletni rezultati javno objave.

„Onda ćemo znati da li postoji problem samo na određenim lokacijama ili postoji širi problem u sistemu“, smatra.

Prema njegovim riječima, dodatni uzorci građana već su poslani na analizu.

JP „RAD“: Voda ne zadovoljava propisanu kvalitetu

U odgovoru se posebno ukazuje i na ranije servisne informacije koje je samo JP „RAD“ objavljivao.

Na službenoj stranici preduzeća u više navrata objavljena je informacija:

„Voda iz gradskog vodovoda Lukavac ne zadovoljava propisanu kvalitetu prema Pravilniku o higijenskoj ispravnosti vode za piće.“

Zbog toga se u reakciji postavlja pitanje šta je konkretan razlog zbog kojeg JP „RAD“ navodi da voda ne zadovoljava propisanu kvalitetu, ukoliko sada objavljeni nalazi sa pojedinih lokacija pokazuju uredne rezultate.

„Ako su analize koje je JP RAD objavio uredne – odlično. Ali onda možete li odgovoriti: šta uzrokuje neugodan miris vode koju građani danas osjete na svojim slavinama?“, navodi se u odgovoru.

Građani i dalje prijavljuju neugodan miris

Poseban dio rasprave odnosi se na činjenicu da građani i dalje prijavljuju neugodan miris vode.

Autor analize navodi da upravo zbog toga pitanje kvaliteta vode ne smatra završenim objavljivanjem nekoliko urednih laboratorijskih nalaza.

„Stvarno ne tražim krivca. Ne optužujem JP RAD. Ne tvrdim da znam uzrok problema. Tražim da se utvrdi činjenica“, poručuje.

Predlaže i da se analize vode iz domaćinstava objavljuju redovno, barem jednom sedmično dok traje problem, uz precizno navođenje mjesta uzorkovanja i svih relevantnih podataka.

Na kraju je uputio i kritiku zbog načina komunikacije JP „RAD“ na društvenim mrežama.

„Ako JP RAD već govori o potpunoj transparentnosti, bilo bi korisno da u budućnosti ne rade analize vode iz privatnih restorana, već iz stanova i da rezultate objavljuju redovno – barem sedmično“, naveo je, dodajući:

„I da, dozvolite građanima da komentarišu Vaše objave.“

Rasprava tako ostaje otvorena između dva pitanja: da li službeni nalazi sa pojedinih kontrolnih tačaka pokazuju trenutno uredno stanje na tim lokacijama i, s druge strane, kakva je voda koju građani svakodnevno dobijaju direktno na svojim slavinama. Upravo bi šire, reprezentativno uzorkovanje na više lokacija moglo dati odgovor na pitanje postoji li problem lokalnog ili šireg karaktera.