Uzeti su prosječni uzorci zemljišta, koje čini 15 pojedinačnih uzoraka na dubini od 10 do 30 cm u poremećenom stanju, na 41 mikrolokaciji. Otkriven je povišen sadržaj kobalta, kroma i nikla na 9 uzoraka biljnog materijala. Sadržaj kobalta u biljnom materijalu se kreće od 1,20 mg/kg, koliko je utvrđeno u koprivi, do 4 mg/kg u luku. Sadržaj kroma u biljnom materijalu se kreće od 1,97 mg/kg, koliko je zabilježeno u grahu, do 38,70 mg/kg u luku. Sadržaj nikla u biljnom materijalu se kreće od 5,60 mg/kg, koliko je nađeno u jednom uzorku luka, do 67,65 mg/kg koliko je utvrđeno u drugom uzorku.
Nadalje, sadržaj žive u zemljištu je iznad dopuštene granične vrijednosti na 6 mikrolokacija. Povišene vrijednosti žive se kreću od 0,65 mg/kg do 2,13 mg/kg, piše Večernji list.
Povećanje zagađenja
Sadržaj PAH-ova u tlu je iznad dopuštene granične vrijednosti na 12 mikrolokacija. On se kreće od 2,24 mg/kg do 37,45 mg/kg. Podsjetimo, u prvoj informaciji zagađenja PAH-ovima u tlu na dvije lokacije u općini Lukavac bile su najviše vrijednosti do tada detektirane u poljoprivrednom tlu i iznosile su 12,42 mg/kg i 19,36 mg/kg, te su bile i 6 do 8 puta veće od dopuštenih vrijednosti koje iznose 2 mg/kg. S obzirom da je u dodatnim istraživanjima tla utvrđena vrijednost PAH-ova od 37,45 mg/kg, zagađenost je gotovo 18 puta veća od dopuštene.
Otkriven je povišen sadržaj PAH-ova u biljnom materijalu na 13 mikrolokacija. Vrijednosti PAH-ova u biljnom materijalu kreće se od 0,101 mg/kg, koliko je pronađeno u mrkvi, do 1,954 mg/kg, koliko je utvrđeno u uzorku luka. Na osnovi dobivenih rezultata analiza 30 uzoraka tla i biljnog materijala uzetih na istraživanom području koje zahvaća dijelove teritorija općina Lukavac i Gračanica, a kod kojih su utvrđene koncentracije prelazile granične vrijednosti, definirana je preliminarna zona rizika za uzgoj poljoprivrednih kultura ukupne površine od 351 hektara. Zbog povišenog sadržaja teških metala i PAH-ova u tlu i biljnom materijalu, preporuka je da se poljoprivredne kulture uzgajane na području preliminarne zone rizika ne koriste u prehrani životinja i ljudi, te da se u daljnje istraživanje uključe i institucije kojima je u nadležnosti sigurnost hrane, kao i zdravlje ljudi.
Alarmantnom stanju zagadjenja ne “kumuju” poplave,
nego “kumovi” koji sjede u birokratskim foteljama.
Oni kroje zakone, kojih se ne pridrzavaju, jer su im
bjelosvjetski “biznismeni” turili “gutu” u dzep te
rade sta hoce i dokle hoce.
Kad vise ne budu imali nafake, porusice fabrike,rasprodati
i otici na neku drugu,slicnu, lokaciju i nastaviti sa mangisanjem.l
A, narodu ce ostati smece i zagadjenja svega i svacega.
Tako se to dogadja u “demokratskom regionu” u kojemu se
raspodjela vrsi na hajducki nacin.
P.S. Molim vas da me ispravite , ukoliko sam falekno !