Pukotina na nasipu u Fabrici sode u Lukavcu, odakle je krajem aprila iscurila toksična materija u rijeku Spreču, uveliko je narušila ekosistem ove rijeke, rekao je za Fokus.ba profesor Tehnološkog fakulteta u Tuzli Abdel Đozić.
Stručnjaci su ranije utvrdili da će se posljedice ove ekološke katastrofe, jedne od najvećih koja je pogodila Spreču i Sprečko polje osjećati godinama.
“Kratkoročne posljedice izlijevanja taloga iz taložnice br. 4 ogledaju se u izraženom negativnom uticaju na površinski sloj zemljišta, zasađene poljoprivredne kulture kao i sve ostale predstavnike flore i faune na zahvaćenom zemljištu. Zbog visoke pH vrijednosti koja je u alkalnom području i povećanog sadržaja hlorida površinski sloj zemljišta je zaslanjen i u takvoj sredini nije moguć rast niti jedne biljne kulture. Naravno, imamo i dio taloga koji se zadržao na poljima na površini od oko 7 hektara a indirektno je onečišćeno oko 40 hektara. Treba napomenuti da talog iz taložnice ne sadrži otrovne tvari koje bi dugoročno mogle onečistile okoliš, osnovni dva parametri koji su nanijela najveću štetu su pH, visok sadržaj hlorida i rastvorene soli poput kalcij hlorida, kalcij karbonata itd. Dakle, ne radi se o otrovnim supstancama nego o velikoj količini soli alkalne prirode koje zbog visoke koncentracije imaju toksičan efekat na okoliš. Dugoročne posljedice po zemljište ukoliko se ne izvrši rekultivacija je njegova dugogodišnja neupotrebljivost u smislu uzgoja biljnih kultura. Što se tiče rijeke Spreče, riblja mlađ, položena ikra uslijed ovakvog akcidenta je uništena kao i one vrste ihtiofaune koje nisu uspjele izbjeći udarno onečišćenje”, kaže za Fokus.ba profesor Abdel Đozić.
Mnogo veći problem zadesio je poljoprivrednike. Kako tvrdi profesor Đozić, analiza tla pokazala je visoku koncentraciju teških metala što ukazuje da je zemljište na području oko nasipa zagađeno.
“Urađena je analiza od strane dvije ovlaštene laboratorije koje su analize radile neovisno jedna od druge. Rezultati pokazuju da je zemljište onečišćeno do dubine od 30 cm, povećana je koncentracija hlorida i pH vrijednosti. To u suštini znači da su mikroorganizmi koji predstavljaju osnovu produktinosti zemljišta u najvećoj mjeri uništetni. Analiziran je talog koji je zaostao na površini i isti ne sadrži tvari koje bi imale otrovni karakter. Ono što je primjećeno da su uzorci zemljišta na području koje nije zahvaćeno izljevanjem pokazali visoku koncentraciju teških metala što ukazuje da je zemljište na ovom području uslijedindustrijskih aktivnosti zagađeno. Naravno, ovakav akcident je dodatno onečistio zemljište”, kaže profesor Đozić.
Usljed izlijevanja materije u rijeku Spreču značajno je ugrožen njen ekosistem, a profesor Đozić tvrdi da se njen “oporavak” može ubrzati poribljavanjem.
“Ekosistem rijeke Spreče je narušen u smislu uništenja riblje mlađi, ikre, promjene u strukturi bentosa i sedimenta. Takođe, prekinut je mrijest ribe što je dodatno uticalo na pogoršanje odnosa unutar ekosistema. Međutim, prirodni procesi vrlo brzo vraćaju poremećeni sistem u ravnotežu što se u konkretnom slučaju može ubrzati poribljavanjem.”
Na pitanje šta moramo uraditi da se slična katastrofa ne ponovi, profesor Đozić je rekao:
“Neophodno je utvrditi zbog čega je došlo do pucanja nasipa kako bi na vrijeme reagovali i spriječili da se slična situacija ne ponovi. Takođe, na postojećim taložnicama u narednih godinu dana potrebno je obustaviti odlaganje i iste zatvoriti i rekultivirati. Taložnice su bile pri kraju svog eksploatacionog vijeka i realno je bilo očekivati da će doći do akcidentnih situacija. Dakle, ako u narednom periodu ne dođe do promjene u tehnološkom procesu odlaganja taloga i ne pronađe se nova lokacija, postoji realna mogućnost da ponovo dođe do pucanja nasipa.”
Da li je ranije bilo sličnih slučajeva zagađenja tla i vode kod nas i koliko je vremena potrebno da se tlo i voda očisti od ovakvih hemikalija?
“Sličnih slučajeva kod nas nije bilo, ukoliko bi prepustili prirodnim procesima za saniranje zemljišta ili tzv. autorekultivaciju bi bilo potrebno oko 5 godina. Što se tiče rijeke Spreče pošto se radi o dinamičnom ekosistemu za vraćanje u prvobitno stanje potrebno je oko dvije godine. Ovdje treba napomenuti da je u Češkoj prošle godine bilo oko 30 akcidenata vezanih za različita ispuštanja tvari o okoliš, međutim slično zagađenja kod njih je sanirano za sedam dana dok mi još nismo počeli uklanjati talog sa onečišćenih površina”, zaključuje Đozić.
