Snijeg i zima na samom svom početku donesu radost najmlađoj populaciji, međutim, sa prvim obilnijim snježnim padavinama, oni stariji primjete i prave probleme. Neadekvatno očišćene saobraćajnice, objekti okovani ledom, dio su onoga što smo mogli primijetiti i ove godine. No, sve su to izdržljivi uslovi za rad tokom zimi. Međutim, po iskustvima iz nekih ranijih godina, zbog snijega je na našim područjima znala biti proglašena vanredna situacija, piše RTV Slon.
Bosna i Hercegovina, pa i Tuzlanski kanton još uvijek pamte situaciju iz 2012. godine. Snijeg je okovao sva područja zemlje, a temperature su u pojedinim dijelovima bile i minus 25 stepeni. Proglašeno je stanje prirodne nesreće. Oborena stabla, objekti okovani ledom, bez napajanja električnom energijom, obustavljena nastava u školama, samo su dio onoga što se tada dešavalo. U posljednje tri godine, na sreću nije bilo takvih situacija, međutim, nikad se sa sigurnošću ne može prognozirati da li će zima biti kao prethodne godine. U situaciji kakva je bila 2012. godine, pored redovnih zimskih službi koje rade na čišćenju snijega i nanosa, te obaveza vlasnika stambenih i poslovnih objekata za čišćenje, uključuje se i Civilna zaštita.
”Ako se dogodi ono što se dogodilo 2012. godine kada visoki sniježni nanosi i niske temperature naprave vanrednu situaciju, onda ćemo aktivirati sistem zaštite i spašavanja tako što će preko općinskih i Kantonalnog štaba biti angažirani i drugi resuri koji će pomoći da se u takvim situacijama pomogne ovim izvođačima radova i osigura promet ljudi i roba i energenata kao što je to bilo u 2012. godini”, kaže Zdenko Tadić, direktor Kantonalne uprave civilne zaštite.
Mokar i težak snijeg izazvao je te godine brojne probleme među vozačima i stanovništvom. Posebno je bilo teško na području Romanije i gorskih krajeva i naselja, poput Kladnja. Visina snijega bila je oko metar. Do velikog broja sela u BiH bilo je nemoguće doći. Usljed vremenskih neprilika, nekoliko osoba je preminulo. Meteorolozi prognoziraju da ove godine ne bi trebalo biti takvih količina snijega i niskih temperatura.
”Ono što sada sinoptičke karte govore prema ovim modelima koje koristimo u narednih 10-tak dana, ne bi trebalo da dođe do jakih prodora tog sjeverenog strujanja, odnosno polarne fronte”, ističe Dženan Zulum, meteorolog u Federalnom hidrometeorološkom zavodu.
U slučaju prirodne nesreće aktiviraju se sve službe koje se bave zaštitom i spašavanjem, poduzimaju se odgovarajuće mjere, vrši se eventualna evakuacija stanovništva i slično, pojašnjavaju nam u Federalnoj upravi civilne zaštite. Kažu da imaju dovoljno ljudstva i mehanizacije za takve situacije.
”Imamo službe koje aktiviramo u slučaju stanja prirodne nesreće ili u nekim drugim manjim nesrećama kada je potrebna pomoć, da li evakuacija nekog bolesnog čovjeka, da ne može izaći da li od visokog snijega, požara, mi tada imamo jedinice na nivou općina, kantona a također i Federacije”, riječi su Fahrudina Solaka, direktora Federalne uprave civilne zaštite.
U ovakvim situacijama, pored uposlenika Civilne zaštite, u mnogome pomažu volonteri, što se vidjelo tokom zime 2012. godine, te poplava i klizišta u 2014. godini. Obzirom da meteorolozi najavljuju kako ove godine neće biti velikih sniježnih nanosa, za nadati se da će tako i biti, te da službe civilne zaštite neće biti angažovane na spašavanju ljudi i imovine.
