Za njihovo izdavanje građani su platili 18.820.839 KM ili oko 9,41 miliona eura.
Samo za lične karte građani su platili 17.741.376 KM, a za poštarinu 985.632 KM. Na osnovu unosa podataka o krvnoj grupi, zarađeno je 93.831 KM i to 47.796 KM u FBiH i 46.035 KM u RS-u.
Prema podacima IDDEEA, od 1. marta do 26. augusta odštampano je 892.123 ličnih karata, a građani su preuzeli njih 857.434.
Interesantno je da je unošenje entitetskog državljanstva u ličnu kartu zatražilo svega 147.969 osoba ili 15 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva.
Istovremeno veoma mali broj građana, njih 1.863 ili 0,19 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva, zatražilo je da im u ličnoj karti bude naznačena krvna grupa. Razlog za to je prvenstveno cijena, koja je različita u dva bosanskohercegovačka entiteta: u FBiH je za određivanje krvne grupe potrebno skoro 60 KM (56,90 KM) – oko 30 eura, a u RS-u 45 KM, oko 23 eura.
Lična karta s krvnom grupom skuplja od vozačke dozvole
Tako unošenje krvne grupe u ličnu kartu njenu konačnu cijenu u FBiH povećava na oko 75 KM ili oko 28 eura bez poštarine koja iznosi dodatnih 1 KM ili 0,5 eura, a koja se plaća na osnovnu cijenu lične karte od 18 KM (oko 9 eura). U RS-u, pak, cijena lične karte sa krvnom grupom iznosi 63 KM ili oko 32 eura, bez poštarine.
Tako cijena lične karte, kao osnovnog dokumenta sa unešenom krvnom grupom, u bosanskohercegovačkom entitetu FBiH iznosi skoro dva puta skuplje nego cijena izdavanja putne isprave – pasoša koja je 40 KM (oko 20 eura), te skoro jedan i po puta više od cijene vozačke dozvole, koja košta 60 KM (oko 30 eura).
U proteklih pola godine najveći broj podnesenih zahtjeva za izdavanjem novih ličnih karata bio je pri MUP-u bosanskohercegovačkog entiteta RS 343.586, MUP-u Kantona Sarajevo 162.075, a slijedi MUP Tuzlanskog kantona sa 107.711 zahtjeva za izdavanjem ličnih dokumenata.
MUP-u Zeničko-dobojskog kantona podneseno je u istom periodu 98.014 zahtjeva za novim ličnim kartama, MUP-u Unsko-sanskog kantona 71.007, MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona 64.141, MUP-u Srednjobosanskog kantona 58.090, Brčko distriktu 33.473, MUP-u zapadnohercegovačkog 15.380, MUP-u Kantona 10 (Livanjskog) 15.282, MUP-u Posavskog kantona 9.091, a MUP-u Bosansko-podrinjskog kantona najmanje 7.782 zahtjeva.
Najveći broj zahtjeva za unošenjem entitetskog državljanstva u lične karte odnijet je u MUP-u RS-a – 109.815. To je oko 74,2 posto od ukupnog broja zahtjeva.
Brčaci najčešće tražili entitetsko državljanstvo
Nešto veći broj zahtjeva za entitetskim državljanstvom evidentiran je i u Brčko distriktu – 33.416, što je 22,6 posto od ukupnog broja podnesenih zahtjeva.
Tako je svega 3,2 posto građana u deset kantona u FBiH podnijelo zahtjev za upis entitetskog državljanstva. Takvih zahtjeva najviše je bilo u Zapadnoherceovačkom kantonu 1.890, Unsko-sanskom 1.829, Hercegovačko-neretvanskom kantonu 531, a u Zeničko-dobojskom kantonu 301.
U Tuzlanskom kantonu svega 97 građana zatražilo je unošenje entitetskog državljanstva u ličnu kartu, Kantonu 10 (Livanjskom) 51, Srednjobosanskom 31, Kantonu Sarajevo šest, Bosansko-podrinjskom kantonu dva, a u Posavskom kantonu nijedan.
Od ukupnog broja podnesenih zahtjeva za unošenjem krvne grupe u ličnu kartu, najviše ih je bilo u MUP-u RS – 1.023, te Kantonu Sarajevo – 424. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu takvih zahtjeva bilo je 92, u Zeničko-dobojskom kantonu jedan manje – 91, Tuzlanskom kantonu 71, Brčko distriktu 45, Srednjobosanskom kantonu 40, Unsko-sanskom kantonu 29, Posavskom kantonu 25, Kantonu 10 (Livanjskom) 11, Zapadnohercegovačkom kantonu 8, a Bosansko-podrinjskom kantonu najmanje 4.
(Anadolija)
