Odbačena je slovenska žalba na presudu iz studenog 2012. godine u slučaju Ališić, pa je presuđeno da je Slovenija u slučaju BiH štediša kršila njihovo pravo na zaštitu imovine.
Sloveniji je naloženo da u roku od najviše godine dana nađe sistemsko rješenje za isplatu njihove štednje.
Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke s područja nekadašnje zajedničke države koji su u istom pravnom položaju kao tuženici iz BiH o čijem je slučaju presuđeno.
U Sloveniji još nema reakcija na presudu koja će imati znatne posljedice na državni proračun jer se radi o velikim financijskim svotama i riječ je o desetljećima otvorenom pitanje stare devizne štednje koje je Slovenija sve do sada smatrala sukcesijskim pitanjem.
Sada pravomoćna presuda po tužbi Emine Ališić i Aziza Sadžaka protiv Slovenije, koji su tužili da ne mogu do svoje uštede i da su im kršena prava na neometano uživanje imovine prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, znači da im Slovenija mora platiti po 4000 eura za nematerijalnu štetu.
Sismemski pak mora urediti povrat devizne štednje njima i svima onima koji su poput njih u istom pravnom položaju.
U Sloveniji će za to biti potreban poseban zakon, s obzirom da je bez obzira na presudu činjenica da “stara” Ljubljanska banka koja je izdavala knjižice s potvrdama na deviznu štednju nema svoje imovine jer je ona ustavnim zakonom iz 1994. godine prebačena u cijelosti na Novu Ljubljansku banku (NLB).
Današnja presuda imat će velik utjecaj nakon dugogodišnjeg zastoja rješavanja problematike stare devizne štednje Ljubljanske banke na području bivše zajedničke države koja nije riješena od 1991.
Prema nekim raspoloživim podacima, Ljubljanska banka samo štedišama iz BiH duguje nešto manje od 250 miliona nekadašnjih njemačkih maraka (oko 127 milona eura) bez pripadajućih kamata. Zajedno s pripadajućim kamatama, dug Slovenije prema štedišama BiH dostiže iznos od skoro cijelu milijardu eura!
Slovenski dužnosnici više su puta do sada isticali da bi presuda na štetu Slovenije mogla imati “katastrofalne” posljedice za državni proračun, osobito s obzirom na loše stanje javnih financija, ali i činjenicu da tek predstoji formiranje nove vlade koja u to nema uvid.
Slovenija je do sada inzistirala da je pitanje starog deviznog duga poslovnica Ljubljanske banke u republikama nekadašnje SFRJ potrebno riješiti na “teritorijalnom” načelu, odnosno da je isplata potraživanja zadaća država sljednica koje bi onda međusobne odnose i tražbine rješavale u okviru sukcesijskih pregovora.
Slovenija je u žalbenom postupku na prvostupanjsku presudu pokušala dokazati da devize koje je prikupljala Ljubljanska banka nisu završile u Ljubljani nego u tadašnjoj Narodnoj banci Jugoslavije u Beogradu do čije se bilance zbog haotičnog raspada Jugoslavije ne može doći.
